Grčić proziva banke, Luković kaže: Klijenti su nam ispijeni!

Autor: Marija Crnjak , 27. svibanj 2013. u 22:00
Branko Grčić; Franjo Luković

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke odgovorio je potpredsjedniku Vlade da investicijskog optimizma nema jer cijela država živi na dug, a nema reformi.

Ni panel rasprava "Jesmo li spremni za EU i gdje je naša prilika?", održanoj u sklopu Dana poduzetnika, nije prošla bez rasprave o tome zašto u Hrvatskoj nema investicija.

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, naglasio je kako smatra da je Vlada u godinu i pol uspjela izmijeniti neke stvari. Napominje da je u anketi provedenoj na nedavno održanom skupu Proinvesta većina ispitanih poduzetnika kao najveću zapreku ulaganjima navela nelikvidnost i nedostupnost izvora financiranja, uključujući bankovne kredite. "Birokracija je bila tek na petom ili šestom  mjestu, a korupcija na posljednjem. Investicije se ne događaju ne zato što nema uvjeta nego zbog toga što vlada investicijski pesimizam. Kresanje nije rješenje", poručio je Grčić. Time je izazvao kritike ostalih sudionika panela. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković očito se osjetio prozvanim, odgovorivši Grčiću da investicijskog optimizma nema jer cijela drzava živi na dug.

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke ocijenio je da su hrvatske banke prilično spremne za EU, ali je pitanje koliko su spremni njihovi klijenti, među kojima ima svijetlih primjera, koji su spremni, no većina je tvrtki 'ispijena' godinama krize, prezaduženošću, nedostatkom kapitala i slično."I građani i tvrtke sve više se zadužuju i tome nema kraja jer nema reformi obrazovanja, zdravstvenog, mirovinskog sustava… koje bi radile na podizanju konkurentnosti i izvrsnosti, a ne na kresanju. Samo tako se može doći do smanjenja nameta u javnom sektoru", smatra Luković, koji se osvrnuo i na javnu raspravu prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju. "Razgovori o tome se još vode. Razgovori su konstruktivni i na tragu su rješenja da se popravi položaj nekih potrošača ili skupina potrošača, a bez nepotrebnih šteta", rekao je Luković.Branko Roglić, vlasnik Orbica, smatra pak da investicijski projekti postoje. "No, kad ulagači vide namete koji ih čekaju u Hrvatskoj, kad se prvi put suoče s korupcijom, naravno da su pesimistični. Moramo rekonstruirati državu i napraviti rezove. Ne možemo imati 20 županija i 526 općina i gradova, te korumpirana javna poduzeća. To je neodrživo. Lokalne šerife treba spriječiti da pljačkaju naše gospodarstvo", poručio je Roglić.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, smatra da hrvatsko društvo pati od egoizma. "Zaklinjemo se na nacionalni interes, a mislimo na interese pojedinih cehova ili tvrtki i ne možemo se odreći vlastitog komfora. Mali smo i bojimo se odrezati nezdravo tkivo da ne bi odrezali sebi ili nekom svom, a reforme uvijek znače zamjeranje određenim dijelovima društva", zaključio je. Damir Kuštrak, član Uprave Agrokora, komentirao je izmjene Zakona o radu koje, prema njegovom mišljenju, idu u pravom smjeru. "Poslodavcima treba olakšano zapošljavanje, a samim tim i otpuštanje, a radnicima jasnija pravila igre. Prva faza izmjena ZOR-a ide u tom smjeru i nadam se da će ministar rada Mirando Mrsić uspjeti dovršiti izmjene i u drugoj fazi kako je zamišljeno", rerkao je Kuštrak. 

Komentari (15)
Pogledajte sve

@Marx

…pa ja mislim da ste vi i gos Frankie na istom stajalištu…[emo_smijesak][emo_namigusa]

Ekonomska cijena distanciranog cinima

Za Frankie-a

Frankie, razočarao si me. Tvoje rezoniranje je jedan specifičan vid neodgovornosti (nažalost čest u Hrvatskoj) i zove se “disancirani cinizam”. Ne možeš to pustiti i Vlada brodogradnju neće pustiti jer se boji fizičkog radništva i širih socijalnih nemira, a ne ekonomskih posljedica gašenja brodogradnje.

“Rješevanje” brodogradnje lijepo pokazuje da je u Hrvatskoj ideologija sve, a neugodne istine i neugodni podaci ništa. Drugim riječima, istina nije objektivna kategorija a ideologija jest (to se najbolje vidi kod “interpretacija” povijesti; ekonomija je doduše tek druga jer je samo malo manje neugodna i manje puna poražavajućih istina).

Da na ponavljam što smo već više puta pisali i razer, i ja idrugi: situacija s brodogradnjom je samo i siključivo politička i s biznisom i ekonomijom nema veze. Dobrim dijelom je za to krivo i samo fizičko radništvo koje zna da ih se vlast boji pa zato poručuje vlasti da stečajevi ne dolaze u obzir (odatle takvi istupi u medijima), ali se s druge strane ponaša infantilno: pogledajte transparente “Želimo raditi i živjeti od svog rada”. To je dokaz da – kao i u cijeloj jugoistočnoj Evropi – masa fizičkog radništva u Hrvatskoj još uvijek očekuje od države da im nađe i garantira posao (po mogućnosti još i u mjestu stanovanja).

Naravno, Vlada to ne smije priznati zbog ideološkig razloga. Koliko ovakva politička pat situacije može još potrajati i kada ćemo jednom napustiti ideologiju i prijeći na neugodne činjenice i podatke (čitaj: ekonomiju i biznis) ostaje da se vidi.

@marx
Ma pusti ne talasaj.Hrvatska je brodogradjevna sila i gradi najkvalitetnije brodove na svijetu koji redovito donose nagrade umjesto profita.


Za domach 1984

Ma nisam govorio o mogućnostima i perspekivama bodogradnje. Radi se o tome da njena sitacija nije rješena. Ako Uljanik koji ima temeljni kapital od oko 800 milijuna kuna kupuje 3.maj koji godišnje samo na kamate na svoje cjelokupne dugove plaća oko 250 milijuna kuna godišnje, što je tu riješeno?

Još važnije, što je s dugovima bodogradnje? Kako ona može dalje poslovati s tim silnim dugovima i kamtama koje na njih plaća a koje joj ruše sve kalkulacije? Meni se to čini kao kupovanje vremena improvizacijama jer svako restrukturiranje uvijek počinje rješvanjem dugova. Oni se otpisuju (dio) milom (dogovor s vjerovnicima) ili silom (stečaj). Nakon toga slijede rezovi i otpuštanja kako bi tako restrukturirano poduzeće moglo nastaviti poslovati.

To u našim brodogrdilištime jednostavno nije napravljeno.

I ja se pitam isto. Mislim da je samo kupljeno vrijeme, nista drugo…bojim se da bi propast mogla nastupiti samo sa malim zakasnjenjem.

Nista ovdje nije rijeseno, samo se trpa pod tepih sve, prebaci drugom, ili nekakva “flaster” rjesenja.

New Report

Close