Za gradnju kuće do bruto površine od 400 četvornih metara te poljoprivrednih zgrada do 600 četvornih metara ubuduće neće biti potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, već samo rješenje o uvjetima građenja na osnovi idejnog projekta. Za veće stambene i poslovne objekte više neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvola, već će biti dovoljna samo lokacijska dozvola te potvrda da se gradi u skladu s glavnim projektom. Bitno će se smanjiti broj potrebnih suglasnosti što ih treba ishoditi prije gradnje.

Olakšanje investitorima
Novosti su to iz prijedloga Zakona o prostornom uređenju i građenju koji je u srijedu usvojila hrvatska Vlada i uputila na raspravu u Sabor. Građevinska dozvola slična sadašnjoj bit će potrebna samo za velike i složene projekte kao što su gradnja rafinerija ili autocesta, čija izgradnja bitno utječe na okoliš. Vlada tim prijedlogom, koji će zamijeniti dosadašnji Zakon o građenju i Zakon o prostornom uređenju želi pojednostaviti građenje i olakšati posao investitorima, rekao je premijer Ivo Sanader. Novi zakon uvodi i pravila za urbanu komasaciju, odnosno brže okrupnjivanje usitnjenih građevinskih parcela, što je dosad često bila prepreka ulagačima u graditeljstvu. Više se neće izrađivati generalni planovi, već planovi uređenja za građevinska područja i gradska središta. Detaljni planovi izrađivat će se samo za područja na kojima će se obavljati urbana komasacija. “Ti su detaljni planovi često stvarali probleme. Zagrebački GUP je primjerice predvidio oko 600 detaljnih planova pa su i sami shvatili da je to previše”, istaknula je predstavljajući zakon ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Propisuje se i pravo prvokupa, a imat će ga, na području kojem to odrede, sve jedinice od Vlade do općine.

Pravo prvokupa
Država i lokalne jedinice dužne su pak vlasniku susjedne parcele prodati svoje zemljište ako taj dio ne prelazi 20 posto površine planirane građevne čestice. Prodaja će biti bez javnog natječaja, ali po tržišnoj cijeni. Urbana komasacija provodit će se na zahtjev vlasnika malih parcela, a provodit će je jedinice lokalne samouprave. Zakonom će se zbog toga ovlastiti gradovi veći od 35.000 stanovnika za provođenje postupaka davanja prava građenja. Umjesto ureda državne uprave ti će gradovi biti nadležni za prostorno i urbanističko planiranje na svom području, za izdavanje dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

U Hrvatskoj 17 velikih gradova

Prema popisu iz 2001., osim Zagreba u skupinu velikih gradova spadaju i Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac, Pula, Sisak, Šibenik, Varaždin, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor i Vinkovci. Ministrica Dropulić izvijestila je da je Sanaderova vlada zatekla 113 prostornih planova, a sada ih je dovršeno ili u fazi dovršavanja 539.