Gosti sve više vole hrvatske kampove, na razonodu daju tek po nekoliko eura, a najčešće ističu ova tri nedostatka

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Hrvatski kamping u tri godine napravio je značajan skok u kvaliteti, povećan je promet i potrošnja gostiju, stigli su neki novi gosti koji imaju viši stupanj obrazovanja i prihoda, ali su i zahtjevniji te traže dodatne sadržaje u destinaciji te vrijednost za novac.

Njihov stupanj zadovoljstva ponudom kampova izrazito je visok, što je dokaz da su se dosadašnja ulaganja u kvalitetu isplatila, no goste sve više smeta gužva u destinacijama, na plažama, šetnicama, neljubazni lokalci, loša organizacija prometa te smeće koje ne odvajamo te im smrdi po kontejnerima. Usto, izuzetno su nezadovoljni kvalitetom i ponudom biciklističkih i treking staza i prezentacijom kulturne baštine, fale im dobri izleti, sportski sadržaji i kvalitetna hrana u destinaciji, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam "Tomas ljeto", čiji su preliminarni rezultati predstavljeni na 11. kongresu hrvatskog kampinga koji se održava u Šibeniku u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH).

Usto, za značajne investicije u kampove i dalje nije donesena zakonska regulativa, odnosno novi zakon o turističkom zemljištu i pomorskom dobru koji se čekaju godinama, podsjetio je predsjednik KUH-a Tihomir Nikolaš.

"Ove godine hrvatski kamping konačno je  premašio svoj rekord po prometu u kampovima iz davne 1986. godine, ostvarivši 19 milijuna noćenja, odnosno milijun noćenja više nego lani, i to u smanjenom broju kapaciteta koji je posljedica ulaganja u kampove, a zahvaljujući proširenju postojećih kampova i porastu broja malih kampova. Njemački auto klub ADAC pritom nas je stavio na drugo mjesto u Europi po kvaliteti kampova, deseti smo po broju kapaciteta i osmi po noćenjima", otkrio je Nikolaš ovogodišnje brojke, uz napomenu da kamping u Hrvatskoj i dalje nema uvjete za rast konkurentnosti u odnosu na druge mediteranske zemlje.

"Ne tražimo privilegije nego samo da nas se izjednači s drugim poslovnim subjektima u turizmu, kako bi nam se omogućila ulaganja i podizanje kvalitete", kazao je Nikolaš.

Istraživanje Tomas ljeto 2017 koje je Institut proveo putem anketa među gostima pokazalo je da je hrvatski kamping uz značajnu razinu odanih gostiju uspio privući i nove, četvrtina njihovih ispitanika izjavila je da je u kampu prvi put. Iako u kampovima i dalje prevladavaju obitelji s djecom, za 31 posto porastao je broj parova bez djece, a od 2010. je udjel gostiju s višim primanjima (iznad 3 tis. Eura) porastao s 19 na 50 posto. I dalje većina dolazi na morski odmor i najvažnije im je kupanje, no znatno više goste zanimaju gastronomija, upoznavanje prirode, sport i rekreacija i zabava. Doduše, potrošnja u tim segmentima nije se bitno izmijenila, pa se polovica novca troši na smještaj, po deset posto na ugostiteljske usluge i kupnju po dućanima. Dnevna potrošnja po kamping gostu je u tri godine porasla s 66 na 80 eura, s rastom izdataka na smještaj za 24%, ostale usluge 27%, dok na kulturu i zabavu troše tek 2,25 eura dnevno, na sport 3 eura, a na izlete ni 2 eura dnevno.    

Komentirajući rezultate analize, ministar turizma Gari Cappelli opet je istaknuo veliku važnost destinacijskog menadžmenta u turističkim mjestima, kako bi se ostvario cilj stvaranja "organizirane" gužve. Tko će imati dobar destinacijski menadžment imat će uspješnu turističku sezonu, kaže Cappelli.   

Komentari (1)
  • miami
    miami 18:21 14.11.2017.

    ..nije ništa naraslo trošenje turista po danu…..nego , su za toliko novaca / od 66 do 80,00 eura,/
    porasle cijene ….u kampovima..
    Svatko tko voli kampirati, zna- da su u RH…u boljim kampovima, cijene prestrašne!
    Odete u supermarket…onesvijestite se od visokih cijena.. odete na večeru, oderu Vas propisno,
    priuštite sebi cjelodnevno nekuhanje , i hranu u selfservisu i slično…pripremite novac..
    Sve je udvostručeno, a cijene noćenja u mobilnim -kućicama , ili apartmanima u kamp-naselju,
    slične su boljim hotelima u poznatim svjetskim biserima ….. moramo, biti realniji.
    Kada izađete npr. malo se provozati okolicom, iz organizirane kakve takve sredite- uletite
    u kaos…zapuštenu infrastrukturu, kaotičan promet, nemogućnost parkiranja, i neobilježene
    kulturne objekte, bez radnog vremena …
    Nedostaje - otvoreni muzeji, akvariji, noćni klubovi, koncerti, izleti na atraktivnije destinacije,
    izleti helikopterom na duže relacije unutar morske obale, ploveći brodovi za zabavu koji stalno
    krstare obalom, predstave poznatih umjetnika, izložbe međunarodnih umjetnika,
    operni koncerti, orkestri , …ne znam kaj bi već napisala…

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!