Globalno inovativni: od pelješkog mosta od drva do štedljivih prozora budućnosti

Pelješki most od drva i stakla u formi pčelinjeg saća Pelješki most od drva i stakla u formi pčelinjeg saća

Tvrtka Lokve štedljivim prozorima koji ne rasipaju energiju, a cilja i na osvajanje dalekih tržišta poput Koreje, Kine, Japana.

Pelješki most od drva ideja je koju je sudionicima 12. drvno-tehnološke konferencije, koja se u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera održava u Opatiji, predstavio docent na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu Ivica Plavec.

Glavna tema konferencije je primjena inovacija u sektoru prerade drva. "Most ne mora biti samo cesta na stupovima, on kroz ovaj model na 2,4 km dužine nudi i 400 tisuća kvadrata prostora za hotele, apartmane, trgovine pa čak i kongresni centar ili možda i Muzej Mediterana", istaknuo je Plavec. Most bi se gradio od drva i stakla u formi pčelinjeg saća. "Ovo je most za novo vrijeme. Nije jeftin pa da se nikada investicija ne vrati, nego je skup i brzo vraća uloženo", zaključio je Plavec. Franjo Mihelčić iz tvrtke Lokve predstavio je njihov inovacijski projekt: štedljive prozore budućnosti koji ne rasipaju energiju.

"Sve je još u fazi eksperimenta, no riječ je o globalnoj inovaciji", objasnio je iznoseći da imaju velika očekivanja i od ovog novog proizvoda za osvajanje dalekih tržišta poput Koreje, Kine, Japana. Parketi tvrtke Požgaj dužine četiri metra izrađeni od slavonske hrastovine hit su na svim svjetskim izložbama i proizvod koji se na globalnom tržištu po četvornom metru prodaje za 300 funti. O rastu kompanije govori i podatak da su od 2012. broj zaposlenih povećali s 300 na 700 radnika, iznio je Goran Lučev iz Požgaj parketa.

"Hrvatske tvrtke znaju proizvoditi, no moraju se ili udružiti ili pronaći strateškog partnera samo okrupnjeni imamo šansu za pozicioniranje na svjetskom tržištu", smatra Lučev i dodaje da je i tvrtka Požgaj dobila vjetar u edra tek nakon povezivanja sa strateškim partnerom iz Švedske. "Dizajn je investicija za budućnost", naglasio je Nikola Radeljković iz grupe Numen. Osvrnuo se na tezu o 'identitetu slavonskog hrasta'.

"Slavonski hrast nije hrvatska mitologija, najveći profesionalci u Austriji, Danskoj i ostalim europskim zemljama znaju i cijene njegove potencijale i mi tu vrhunsku sirovinu svakako moramo zaštititi. Kako? Možda dokazom podrijetla", predložio je Radeljković navodeći kako je BiH već zaštitila svoju najcjenjeniju drvnu sirovinu, orah. "Drvna industrija je između 2003. i 2014. izvoz povećala s 380 na 1,29 milijardi dolara, na žalost, nijedna ekonomija nam to još primjereno ne valorizira", istaknuo je direktor klastera Marijan Kavran.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!