Glad za radnicima kao sjena nad oporavkom koji čekaju godinama

Gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb lani je osjetno pogurala rezultate mnogih domaćih građevinara, Foto: Matija Habljak / Pixsell Gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb lani je osjetno pogurala rezultate mnogih domaćih građevinara, Foto: Matija Habljak / Pixsell

I u izvoznoj ekspanziji predvodnik je Dalekovod, čija su ključna tržišta u 2016., kako kaže predsjednik Uprave Alen Premužak, Norveška i Ukrajina.

Dalekovod je s 900 milijuna kuna prihoda u 2016., što je 12%-tni pad naspram 2015., zadržao vodeću poziciju među 30-ak građevinskih kompanija na Bisnodeovoj ljestvici 505 najvećih u 2016. Kamgrad je obranio drugu poziciju iz 2015: lani je ostvario 815 mil. kn prihoda, a s 28,8 mil. kn dobiti rekorder je u rezultatu u sektoru graditeljstva. Slijede Tehnika i GP Krk, tvrtke kojima su prihodi smanjeni za blizu 19 odnosno 17%, ali nastavljaju s prihodima većim od pola milijarde kuna kao top građevinske tvrtke. Iz vrha ljestvice nestao je Viadukt - krahirao je na projektu čiovskog most te čeka otvaranje stečaja, a na peto mjesto probila se Zagreb-Montaža koja je za oko 17% povećala prihode. Također, 2016. je donijela rast od 22% šestoplasiranom Strabagu, pa se uz ZG Montažu i zagrebački Ing-Grad kojem su prihodi veći 59% Strabag po tom pokazatelju izdvaja među 10 najuspješnijih građevinara. U navedenom društvu inače još su Gradnja, Osijek-Koteks i Radnik.

Teška vremena

Nakon punih sedam godina hrvatsko graditeljstvo tek je lani počelo izlaziti iz krize, ocjenjuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. U 2016. je ostvaren, kaže, postupan oporavak građevinske aktivnosti te su putem solidnog rasta izdanih građevinskih dozvola i novih narudžbi stvorene pretpostavke za nastavak rasta građevinarstva. Udio radova na zgradama veći je za 8,5%, no istodobno se obujam radova na ostalim građevinama ni u 2016. nije oporavio (smanjen je za 2,4%), što je prema Saviću rezultat konsolidacijskih napora u javnom sektoru, zbog čega je izostala realizacija značajnijih infrastrukturnih investicija. Upravo zbog slabije dinamike raspisivanja natječaja za infrastrukturne projekte značajni dio građevinske industrije i u 2016. okreće se izvoznim aktivnostima.

Izvozna ekspanzija

U izvoznoj ekspanziji predvodnik je Dalekovod, čija su ključna tržišta u 2016., kako kaže predsjednik Uprave Alen Premužak, Norveška i Ukrajina te Hrvatska. Gotovo 80% prometa tvrtka generira izvoznim poslovima od kojih prednjače 600 milijuna kuna vrijedan posao u Norveškoj te rekonstrukcija i dogradnja željezničke pruge Dugo Selo – Križevci, EU projekt koji izvodi domaći konzorcij čiji je član Dalekovod. Poslovanje Kamgrada lani je obilježio završetak tri velika infrastrukturna projekta, a to su prema direktorici Mirjani Igrec predani radovi na Zračnoj luci Zagreb, privedeni kraju radovi na Zračnoj luci Split te završen projekt izgradnje terminala tekućih tereta u Luci Ploče. “Napravili smo i primopredaju projekta izgradnje hotela Amarin u Rovinju, a započeli radove na projektima Valamara u Rapcu koje smo u roku i traženoj kvaliteti ove godine predali investitoru. Svakako su 2016. obilježili infrastrukturni projekti, posebno zračne luke te ćemo isto teško ponoviti”, navodi Igrec. Kamgrad trenutno ima otvoreno nekoliko projekata - od sakralnih, trgovačkih, infrastrukturnih do turističkih i stambenih, a najveći je hotel Park u Rovinju te projekt izgradnje Trgovačkog centra Max Stoja u Puli. Pred ugovaranjem je više novih projekata u turizmu zbog čega se očekuje popunjenost kapaciteta do kraja 2017. Tehnika, pak, koja slavi 70 godina postojanja, lani se probila na švedsko građevinsko tržište i to skoncentrirana na područje Göteborga. Ugovoreni su projekti Grevegard - osnovna škola, Skintebo - stambeni kompleks s 380 stanova, P Hus Molndal – parkirališna garaža i Higab Alelyckan – poslovni kompleks zgrada lokalnog komunalnog poduzeća u Goteborgu, a direktor Zlatko Sirovec najavljuje da su u pripremi novi projekti. Što se tržišta RH tiče, Tehnika je započela gradnju vlastitog stambeno-poslovnog objekta Zvonimir IV, inače pokrenutog zbog velikog interesa kupaca od kojih većinu čine prijašnji kupci stanova Tehnike. Za druge investitore u Zagrebu trenutno grade oko 1000 stanova, što je prema Sirovcu pokazatelj pozitivnih pomaka na tržištu stanova.

U prvoj polovici 2017. okončali su radove na Hotelu Berulia u Brelima i Zabavnom centru u Biogradu, a do kraja 2017. završit će 3 stambena objekta u Podbrežju, stambeni objekt u Radmanovačkoj, vlastiti stambeno-poslovni objekt u Branimirovoj, dogradnju Tvornice šećera u Županji te dogradnju paviljona Fikus Hotela Radisson u Splitu. “Ove godine smo započeli s radovima na nadzemnim etažama drugog tornja B Westgate u Splitu, na stambeno-poslovnom objektu na Središću, bolnici Sveti Duh, kao i dijelu Trgovačkog centra Designer Outlet Croatia u Rugvici. U Švedskoj smo započeli radove na 3 nova gradilišta – Garaži bolnice u Mölndalu, stanovima naselja Skintebo, te poslovnoj zgradi Higab Alelyckan u Göteborgu. Izvodimo i radove na Sportsko-poslovnom centru Agram u Radničkoj ulici, a do kraja 2107. planiramo početi s radovima na našem stambeno-poslovnom objektu u Koprivnici, stambenom objektu u Velikoj Gorici te u Kiseljaku (Sarajevo) kao i na drugom stambenom objektu u Radmanovačkoj ulici”, kaže on. Prihodi GP Krka lani su pali za 17%, no radovi izvedeni u inozemstvu tvrtku su djelomično oporavili. U prvom polugodištu 2017. prema direktoru Josipu Puriću bilježe rast prihoda (46%) s poboljšanjem rezultata u odnosu na 2016. Radove izvode na izgradnji tvornice za Cedar u Vrbovskom, pozadinskim skladištima Škrljevo za Luku Rijeka, izgradnji pivovare za Kaltenberg na Kukuljanovu, novim proizvodnim pogonima za Montcommerce, Kimicomerc, Signal-lineu, dogradnji stadiona Rujevica, TS za EP Rijeka te na nizu objekata infrastrukture od kojeg je najznačajniji posao na izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Rovinju. Grade i novi objekt za Interspar u Rijeci i Plodine u Puli, a do početka turističke sezone izgradili su niz objekata za hotelske i trgovačke kuće, završili novu tvornicu za Euromodul, skladišni prostor za Ralu i objekte u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. U Sloveniji trenutno im je najveći posao obnova kolnika autoceste Postojna – Ljubljana. “Izuzetno je bila dobra naša odluka da po ulasku u EU započnemo nuditi i izvoditi poslove u Sloveniji gdje smo uspješno izveli niz zahtjevnih poslova, stekli reference i poziciju. Naš cilj je bio ostvarivati 25 do 30 % godišnje realizacije u Sloveniji, a tome se približavamo”, kaže Purić dodajući da ugovoreni poslovi premašuju 500 milijuna kuna te da u posljednje vrijeme sudjeluju i u pretkvalifikaciji za izgradnju autocesta u Armeniji te nude prve poslove i u Švedskoj.

Nižu ugovore

Zagreb Montaža je u zahtjevnom okruženju uspješno završila 2016., ocjenjuje predsjednik Uprave Alen Čović, ali s izraženijim rastom na inozemnom tržištu nego na tuzemnom, posebice zbog stalnih inozemnih partnera i povećanja njihova obima posla na projektima diljem Europe u mostogradnji i željezničkoj infrastrukturi te kroz jačanje autoindustrije. “Lani smo krenuli s provođenjem mjera za veću sinergiju unutar sustava te optimizaciju troškova zbog povećanja efikasnosti naše grupacije. I u 2017 nastavljamo s time, kao i s povećanjem kapaciteta ugovaranja i radova na inozemnim tržištima s naglaskom na zemlje u kojima već isporučujemo opremu i izvodimo radove, a to su Njemačka, Škotska, Engleska, Luksemburg, Nizozemska, Danska i Francuska Gvajana”, kaže Čović. Nakon ostvarenog značajnog porasta investicija u hotelskom sektoru i u komercijalnim projektima Strabag očekuje sličnu reakciju tržišta u predstojećem razdoblju u području infrastrukturnih projekata i javnih investicija. Strabag je značajno povećao prihode i akviziciju upravo u području visokogradnje, a zadržao dobre rezultate i udio na tržištu niskogradnje, kako navodi Eva Maria Schuh iz kompanijskih komunikacija, dok na području infrastrukturnih projekata očekuje participaciju u nekoliko značajnih najavljenih projekata u mostogradnji i prometnoj infrastrukturi u RH. “Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem ugovorenih radova pogotovo u području visokogradnje gdje ćemo višestruko nadmašiti lanjske prihode.

Od značajnijih projekata možemo izdvojiti gradnju putničkog terminala luke Gaženica u Zadru, izgradnju trgovačkog centra Supernova u istom gradu i nedavno započete projekte izgradnje Designer Outlet Centra pokraj Ikee u Zagrebu te nove ACI marine u Rovinju. Ponosni smo i na nedavno završen reprezentativni projekt uređenja hotela Excelsior u Dubrovniku za ALH grupu. S obzirom na rok, kvalitetu i organizaciju projekta to je bio jedan od većih izazova zadnjih godina kojega smo vrhunski odradili. Visoki zahtjevi koje investitori postavljaju pred izvođače u pogledu kapaciteta, financijske stabilnosti, rokova i kvalitete obilježavaju ovu a sigurno će obilježiti i dolazeće godine”, kaže Schuh. Na poslovanje Radnika povoljno je utjecalo oživljavanje sektora, navodi predsjednik Uprave Mirko Habijanec dodajući i da je rezultat znatno bolji od ostvarenog preklani. Pojavom konjunkture na tržištu, uz stabilnost poslovanja i solidnu likvidnost, Radnik je proširio aktivnosti na tržištu građevinskih radova održavši i dugogodišnje poslovne odnose i uspostavivši dobru poslovnu suradnju s novim investitorima i podizvođačima. Aktivan je na 22 gradilišta, a najznačajniji su hotel Eden i hotel Park u Rovinju, poslovna zgrada Valamar u Poreču i smještajni kapaciteti u Rapcu, objekti za Jadranku iz Malog Lošinja, proizvodne zgrade i poslovna zgrada Ireks Arome u Jastrebarskom, proizvodne i tehnološke građevine za Podravku i Belupo u Koprivnici, poslovna zgrada u Vodnjanu, osnovne škole u Žbandaju i Poreču, dva stambena kompleksa u Malom Lošinju, proizvodni pogon u Bjelovaru, kompleks farmi u Brodskom Stupniku i poslovna zgrada u Puli. U tijeku su pregovori za nove poslove, knjiga ugovora je odlično popunjena i većim dijelom realizirana, a tvrtka priprema osiguranje potrebnih radnika da se preostali poslovi u roku ispune.

Stižu ljudi izvana

Kako je Vlada donijela odluku o povećanju broja stranih radnika u građevinarstvu koji se mogu zaposliti kod domaćih tvrtki, Habijanec upozorava na prisutne dvojbe kako će se radne dozvole odobriti, odnosno tvrtkama koje zapošljavaju veliki broj domaćih radnika, ili fantom tvrtkama bez zaposlenih koje se bave preprodajom radnih dozvola. “Nadležna tijela moraju tome posvetiti pozornost kako se od jedne konstruktivne mjere ne bi izrodili suprotni efekti”, ističe on. Uprava Osijek-Koteksa očekuje da će u naredne tri godine na tržištu biti dosta posla, ali i da će konkurencija morati dići plaće radnicima kako bi ih zadržali, što će u konačnosti dovesti do fer cijena na tržištu jer je već vidljiv nedostatak operative za izvođenje složenih radova na tržištu. Na kraju toga razdoblja, navode da će Osijek-Koteks biti moderna domaća građevinska tvrtka osposobljena za najsloženije projekte u niskogradnji, ali s puno manjim kapacitetom nego prije nastupa zadnje krize. Nadolazeće razdoblje u sektoru obilježit će pregovori HUP-ove grane graditeljstva o prijedlogu izmjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koji ima za cilj povećanje plaća stručnih deficitarnih radnika u tom sektoru. Pritokom sredstava iz EU fondova, kao i temeljem odličnih turističkih rezultata u RH slijedi porast investicija, pa građevinare čekaju izazovi kao što su problem radne snage i pomanjkanje kapaciteta. Jedno od mogućih rješenja u Strabagu vide u povećanju cijena usluga građevinskih radova na koje će, smatraju, investitori trebati pristati ako žele realizirati sve najavljene investicije.

Cijene koje su danas na tržištu tvrde da odgovaraju onima iz prethodnih kriznih godina koje su po njima “dovele do osipanja građevinskog sektora za 60.000 ljudi i kao takve nisu više održive”. Očekuju oporavak stanogradnje, i kako navode pojavila se opet potražnja za poslovnim prostorima te je najavljena obnova i izgradnja strateške infrastrukture u sektoru željezničkog prometa, gospodarenja otpadom i vodoprivrede uz nastavak procvata turističkih investicija. “Rješavanje problema cijene rada i usluga te reguliranje rada stranaca ključni su faktori razvoja, a iskustva članica EU, npr. princip detašmanskih dozvola po uzoru na njemački model 90-tih godina, može biti dobar primjer rješavanja ovog problema. Cijene usluga će tržište riješiti samostalno, dok se problem radne snage može riješiti uz političku volju interakcijom s poslodavcima, sindikatima i javnim institucijama“, poruka je Strabga. I prema direktoru Tehnike, moguće su više stope rasta građevinskog sektora, ali je nedostatak radne snage ograničavajući faktor.  Dobar primjer poslovne prakse vezano uz reorganizaciju u 2016. je VMD Grupa koja je osnovala dvije nove tvrtke te provela standardizaciju i optimizaciju tehnoloških procesa, što omogućuje racionalnost poslovanja u širenju i osigurava kontinuitet investicija. Više od 90% stanova prodano je u objektima koji se tek grade. Upravo ovakvo stanje poticaj su, kako navode, da VMD u bližoj budućnosti nastavi istim tempom investiranja.

Komentari (2)
  • serislav
    serislav 19:18 25.9.2017.

    ohladi


    Daj ljudima vece place I nece biti problem naci radnike.

    Ma jasno. Stanovi u novogradnji u ZG se ne prodaju za puno manju lovu nego u EU, na najvecem broju mjesta.

  • ohladi
    ohladi 12:26 24.9.2017.

    Daj ljudima vece place I nece biti problem naci radnike.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!