Gazprom umiruje kupce gradnjom plinskih skladišta diljem Europe

Autor: Miho Dobrašin , 18. travanj 2007. u 06:30

Moskva je istovremeno najavila spajanje dva državna operatera naftovoda, Transnjeft i Transnjefteprodukt

Nakon što je proširio distributivnu mrežu u mnoge europske zemlje, ruski dobavljač plina Gazprom najavio je izgradnju skladišnih prostora diljem Europe, i to u suradnji s inozemnim kompanijama. Istovremno, iz Moskve je stigla obavijest kako će biti spojena dva državna operatera naftovodima Transnjeft i Transnjefteprodukt, a ovim dvama potezima Rusija bi trebala dodatno osnažiti svoju poziciju ključnog izvoznika energenata u Europu. Vodeći ljudi Gazproma i njegovi europski partneri potvrdili su ovaj tjedan gradnju skladišta za prirodni plin u Mađarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Srbiji i Rumunjskoj. Kako je priopćeno iz ruske kompanije, Gazprom će se učvrstiti kao lider u proizvodnji, distribuciji i skladištenju, a ovakva diverzifikacija poslovanja omogućit će mu veću efikasnost, odnosno skladišni prostori imaju za cilj smanjiti utjecaj fluktuacija cijene. Naime, nakon nedavnih sporova s Ukrajinom i Bjelorusijom, kada je znatan dio zapadne Europe ostao bez isporuka, mnogi su isticali kako je Rusija zapravo nepouzdan europski partner. Gazprom se sada odlučio osigurati protiv eventualnih budućih prekida isporuka, a skladišta bi trebala stabilizirati cijene i u slučaju ekstremno hladnih zima kada potražnja višestruko raste.

Pa ipak, Europska komisija nije zadovoljna raspletom situacije, u prvom redu zbog njena intanzivnog rada na zajedničkoj europskoj energetskoj politici koju sada pojedine članice bilateralnim sporazumima s Rusijom potkopovaju. Tako je nakon prošlomjesečnog posjeta belgijskog premijera Guy Verhofstadta Moskvi dogovoreno da u Belgiji bude jedno od skladišta ruskog plina. Na zajedničkom projektu radit će Gazprom i belgijski Fluxys, čiji čelnici ističu da je teško reći kolike rezerve će zaprimati tamošnje postrojenje. Iz belgijske tvrtke je poručeno kako zemlja u potpunosti ovisi o uvozu plina, stoga joj je važno da se ondje nalaze rezerve. Glasnogovornica Fluxysa je izjavila da je za malu zemlju poput Belgije iznimno važno biti tranzitno mjesto, te da će povećati uvoz ruskog plina. Poput Belgije, i Mađari žele prvenstveno sebi osigurati sigurne zalihe, pa je naftna kompanija Mol u suradnji s mađarskom vladom dogovorila gradnju centralnog skladišta za srednju Europu. U jugoistočnoj Europi, pak, Gazprom računa na Srbiju. Iz najvećeg srpskog distributera plina Srbijagas priopćeno je kako će zajedno s Gazpromom krenuti u gradnju depoa kapaciteta 800 milijuna kubičnih metara plina, što je otprilike četvrtina godišnje potrošnje u Srbiji. Rusi, nadalje, pregovaraju i s rumunjskim Romgazom s kojim bi u sklopu joint venturea gradili skladište kapaciteta dvije milijarde kubičnih metara. Još prije Gazprom je dogovorio skladištenje u Njemačkoj, u sklopu gradnje plinovoda Nord Stream. Ruski plin inače zadovoljava čak četvrtinu europskih potreba pa 60 posto izvezenog plina iz Rusije završi u Europi. Međutim, energetska politika Moskve gradit će se i na ostalim energentima, što je potvrđeno ovaj tjedan. Predsjednik Vladimir Putin odobrio je spajanje dvaju operatera naftovodima Transnjefta i Transnjeftprodukta u kojima će država imati 75-postotni udio. Transnjeft kontrolira 43.000 kilometara dug naftovod koji najvećim dijelom prolazi kroz Rusiju i ide prema Europi, dok Transnjefteproduktova mreža obuhvaća 19.000 kilometara te se proteže na Ukrajinu, Bjelorusiju i Kazahstan. Vlada je u priopćenju navela kako će spajanje objediniti naftnu nacionalnu mrežu te štititi gospodarske interese Rusije, a većina analitičara smatra da će ovime Moskva dobiti snažniju poziciju u pregovorima s inozemnim partnerima. U petak je pak Gazprom potvrdio gradnju 400 milijuna eura vrijednog postrojenja za dobivanje struje u Njemačkoj, a na projektu će raditi i luksemburška tvrtka Soteg. Postrojenje bazirano na plinu trebalo bi početi sa radom 2010. godine.




Komentirajte prvi

New Report

Close