FOTO: Brodarski neće u stečaj, dobiva strateškog partnera

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Čelni ljudi Instituta do 5. 12. žele riješiti blokadu i osigurati budućnost.

Teški dani kroz koje prolazi brodogradnja prati i neizvjesnost za opstanak znamenitog Brodarskog instituta u Zagrebu, koji ove godine slavi 70. godišnjicu postojanja. Zbog blokade računa koja je neprekinuto trajala pet mjeseci Trgovački sud imenovao je privremenog stečajnog upravitelja koji bi trebao ocijeniti ima li osnova za pokretanje stečajnog postupka. Ključan datum bit će 5. prosinca, kad će privremeni upravitelj Hrvoje Kraljičković podnijeti svoj nalaz, no direktor Brodarskog Instituta Igor Tripković uvjeren je da stečaj neće biti pokrenut.

“Pregovaramo oko uklanjanja blokade koja sad iznosi 10,3 milijuna kuna. Dijelom ćemo osigurati prihod kroz predujam za poslove, a u pregovorima smo i s HBOR-om o reprogramiraju kredita”, objašnjava Tripković. HBOR i Croatia banka, te Porezna uprava najveći su vjerovnici, a oko milijun kuna iznosi i dug prem zaposlenicima za neisplaćene plaće. No, osim deblokade računa, koja je prvi preduvjet za sve daljnje scenarije, Nadzorni odbor i vlasnik ove državne tvrtke, CERP, utvrdit će i konačne detalje programa restrukturiranja, koji predviđa i ulazak strateškog partnera.

Plan restrukturiranja inače je ova državna tvrtka izradila još 2015., što je bila obveza prema Europskoj komisiji zbog jamstva za kredit HBOR-a, no zbog promjena vlasti koje su uslijedile, programom se na razini Vlade nije nitko bavio.

Današnji direktor svjedoči da se od meritornog Ministarstva znanosti nakon mjeseci čekanja dobilo odgovor da ono nije u stanju dati stav o programu, a u međuvremenu tvrtka je već jednom, lani, prolazila blokadu i neizvjesnost od stečaja. Program je zastario, pa je izrađen novi, točnije nekoliko varijanti jer predstavnik Ministarstva znanosti u NO-u nije bio zadovoljan i nije mu dao potporu.

Polazna točka programa je osiguranje kapitala, bilo od države ili strateškog partnera. Procjena je da je Brodarskom potrebno 90 mil. kuna u naredne tri godine koliko bi trajalo restrukturiranje. Ovisno o interesu ulagača, utvrdit će se detalji dokapitalizacije i osiguranja kapitala. Ulaganje mora pokriti blokade i dospjele obveze, a potom konzerviranje laboratorija koji donose gubitak, kako ne bi proizvodili nove minuse i bili očuvani za buduće poslove, te mora omogućiti akvizicije kadrova.

 

13,5 milijuna

kuna lanjski su prihodi tvrtke i posljednjih godina padaju

“Neizvjesnost plaća rezultirala je gubitkom inženjera, pa danas Institut ima tek 54 zaposlena. Nove je kadrove teško naći, ali od bivših zaposlenika 15-ak ih je spremno vratiti se kada situacija bude stabilnija”, kaže Marta Pedišić-Buča, voditeljica Pomorske tehnologije i predstavnica radnika u NO-u Brodarskog instituta.

Tripković ističe da su ga proteklih mjeseci kontaktirali predstavnici potencijalnih ulagača, točnije dva, no ne otkriva o komu je riječ i kakve planove za budućnost Instituta imaju. O daljnjim razgovorima, kaže Tripković, odlučivat će vlasnik. No, pokaže li se da nema ozbiljnog strateškog partnera, nije isključen ni Plan B. On, naime, predviđa prodaju dijela zemljišta koji je neizgrađen i predstavlja trošak, a Institut bi prodajom sam došao do kapitala koji bi mu omogućio da stane na noge. U tom slučaju, vezanje uz strateškog partnera moguće je samo kroz poslovni odnos, suradnju na projektima za koje bi takvom VIP partneru Institut davao prioritet u svojim laboratorijima.

U posjedu Instituta je 130.000 četvornih metara zemljišta na atraktivnoj lokaciji uz Avenue Mall, od kojih je 70 tisuća izvan funkcije. No, Pedišić-Buča i Tripković kažu da su uzaludni pritisci građevinskog lobija da se taj prostor pretvori u stambeno-poslovni kompleks. Objekti u kojima su laboratoriji i bazeni za ispitivanja ne mogu se prenamijeniti jer su svi takvi oni zaštićeni spomenik kulture. Čak i da se ugasi Brodarski, oni se ne mogu rušiti, a kada bi i Ministarstvo kulture dalo zeleno svjetlo, znanstvena bi se zajednica sigurno digla na noge, uvjereni su.

Situacija u kojoj je danas Brodarski kumulira se od 2007., od kada slabe poslovi dotad važnim korisnicima vojskom i brodogradilištima, pa se Institut okrenuo i drugim poslovima u kojima ranije nisu imali iskustava. Za razliku od ranije, kada su se bavili inovativnim, znanstvenim radom danas prihode ostvaruju iz komercijalnih poslova, no planom restrukturiranja nadaju se to promijeniti i da će od znanstvenog, te obrazovnog posla ostvarivati polovicu prihoda. Posljednjih godina padali su i prihodi, lani su bili na razini 13 mil. kuna, no problem, kažu, nije nedostatak poslova, nego neizvjesnost ugovaranja zbog činjenice da stalno visi blokada i strah da neće biti u mogućnosti nabaviti materijal i obaviti posao.

 

54 zaposlena

danas na Institutu, mnogi su inženjeri otišli

“Malo ljudi zna da Brodarski nije institut koji je korisnik državnog proračuna, nego je samostalno poduzeće, što je i raritet za takve institucije u Europi”, kaže Pedišić-Buča. Ni ranije, a ni sada Brodarski ne traži pomoć države da mu isplaćuje plaće, nego da mu omogući poslove iz kojih će ih zaraditi. Puno je poslova od vojnog sektora do infrastrukturnih i energetskih projekata, na kojima Brodarski može biti koristan. Ministarstvu znanosti predlagali su i da ih podrži za održavanje praktične nastave, no nisu dobili pozitivan odgovor. Začuđuje da upravo najmanje sluha za Brodarski ima to njima resorno ministarstvo, što možda najbolje oslikava slučaj suradnje sa zagrebačkim FER-om koji je za projekt ulaganja u svoj bazen za robotička istraživanja dobio 3 mil. kuna. No, kako to nije dovoljno za gradnju, FER je, kažu naši sugovornici, ponudio Brodarskom da za 1,5 milijun obnovi njihov bazen i koristi ga kroz sedam godina, ali je zapelo na Ministarstvu znanosti koje je raspisalo natječaj, te je FER-u pronađena druga lokacija na kojoj će graditi bazen.

“U slučaju Brodarskog Ministarstvo znanosti zna što neće, no nema viziju što s njim”, s ogorčenjem kaže Tripković. Budući da Brodarski više nije tvrtka od strateškog državnog interesa, njegova budućnost u nadležnosti je CERP-a, odnosno uskoro Ministarstva državne imovine, u kojem Tripković kaže imaju sugovornike zainteresirane da se 70 godina tradicije i znanja u Brodarskom ne ugasi.

Komentari (3)
  • viewer
    viewer 20:55 5.11.2018.

    Problem je što oni u većini slučajeva nisu radili seriozne kalkulacije, kad bi sklapali poslove. Isto kao i kod brodogradnje, pogodi posao, pa ako je nerentabilan ili birokrastka neproduktivna aždaja u tim sustavima pojede veći dio kolača, uključi opciju joker - zovi državu da sanira dugove. Luda država, šta drugo reći!?

  • Pjesnik
    Pjesnik 19:34 5.11.2018.

    točno tako.

  • osi3
    osi3 14:28 5.11.2018.

    Je li ovo tekst o Uljaniku ili o Brodarskom institutu?! Ludilo, ista priča s ama baš svakom tvrtkom koju uništi marksističko državno vlasništvo prikriveno lažnom poluprivatizacijom.

    Sad još samo da “razviju” nekretninski projekt i uključe “strateškog partnera” Konačara, i mogli bi ih “rješavati” u paketu s Uljanikom. “Strateški” u Hrvatskoj znači “izvan zakona, mimo ustava, kontra tržišne ekonomije i osnovne poslovne logike, ali sukladno koruptivnim namjerama stranačkih mafija”.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!