Agencija Fitch snizila je danas kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'BB' za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti i 'BB+' u domaćoj, jer očekuje nastavak recesije i sumnja da će država uskoro stabilizirati javni dug.

Snizivši rejting dva stupnja ispod investicijske razine, uz stabilne izglede, Fitch je rejting Hrvatske izjednačio s razinom koju agencija Standard&Poor's drži još od početka ove godine. Treća velika agencija Moody's hrvatski državni rejting drži jedan stupanj ispod investicijskog, na 'Ba1'.

Istodobno, Fitch je hrvatski rejting za kratkoročno zaduživanje u stranoj valuti zadržao na 'B'.

U priopćenju Fitch navodi da je vrlo skeptičan oko sposobnosti Hrvatske da u srednjem roku stabilizira visoki udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP).

"Znatan rebalans ovogodišnjeg proračuna, proveden u travnju, čini se da je Hrvatsku doveo na put dovoljnog smanjivanja deficita kako bi se manjak opće države srezao s 4,9 posto BDP-a u 2013. na 3,8 posto u 2014. (uključujući i transfer dijela mirovina iz drugog u prvi stup), a u skladu s preporukama Europske komisije u sklopu Procedure prekomjernog deficita (EDP), pokrenute u siječnju", kaže se u priopćenju.

Međutim, Fitch navodi i da je Vlada nedavno ukazala na neispunjavanje fiskalnih planova u prvom ovogodišnjem polugodištu te javno obznanila da su slabe šanse da se ostvari cilj EDP-a za 2014., iako će u jesen biti drugi rebalans.

U Fitchu procjenjuju da će deficit opće države ove godine iznositi 4,5 posto BDP-a, a iduće se spustiti na 3,8 posto.

"Očuvanje kreditnog rejtinga države ovisi o spremnosti i sposobnosti Vlade da provede fiskalnu prilagodbu u visini od 3 do 5 posto BDP-a, što je presudno da bi se javni dug počeo smanjivati na održiv način i da bi se obnovila proračunska ravnoteža. Međutim, pad proračunskih prihoda i rast rashoda u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine stvorili su konsolidirani deficit središnje države od 2,9 posto, a Vlada sada očekuje da će za cijelu godinu iznositi između 4,3 i 4,6 posto, dok je cilj bio svesti ga na 4,1 posto“, napominju iz Fitcha.

Produljena recesija nastavlja narušavati izglede za fiskalnom konsolidacijom i održivim javnim dugom, navodi Fitch.

U toj rejting agenciji napominju da je Hrvatska suočena s recesijom šestu godinu zaredom, iako će stopa gospodarskog pada od 0,5 posto ipak biti nešto manja nego u 2013. kada je iznosila 1 posto, dok se gospodarstvo muči pod dvostrukim pritiskom – razduživanja privatnog sektora i fiskalne konsolidacije.

Slaba domaća potražnja rezultira blagom deflacijom koja bi mogla ubrzati razduživanje privatnog sektora i zakomplicirati održivost javnog duga, kažu u Fitchu.

Izazovno je identificirati pokretače rasta

Vrlo je izazovno identificira buduće pokretače rasta u takvom okruženju, poručuju analitičari Fitcha. Navode kako je monetarna i tečajna politika ograničena visokom euroizacijom sustava, ograničena je i fiskalna politika, dok oklijevanje s poduzimanjem strukturnih reformi nastavlja zasjenjivati investicijsku klimu.

"Usklađena fiskalna konsolidacija i ubrzavanje strukturnih reformi mogli bi rezultirati značajnim porastom kreditne sposobnosti države te otvoriti vrata ka 11,7 milijardi eura vrijednim strukturnim i kohezijskim fondovima u razdoblju od 2014. do 2020. godine“, navode u Fitchu.

No, ističu i da u ovome trenutku Hrvatska po apsorpcijskoj stopi i dalje tavori na dnu liste zemalja članica EU-a, dok približavanje izbora u 2015. vjerojatno ograničava tijek strukturnih reformi u kratkome roku.

U agenciji napominju da se bruto opći dug države od 2008. godine i više nego udvostručio, na 67 posto BDP-a krajem 2013., dok su potrebe za financiranjem proračuna na visokih 18,5 posto BDP-a. Pritom se 80 posto tih potreba pokriva na domaćem tržištu, a troškovi zaduživanja su pali na rekordno niske razine.

Ipak, kažu u Fitchu, održivost javnog duga daleko je od sigurne: udjel duga u BDP-u vjerojatno neće dosegnuti vrhunac prije 2015/2016., koji će tada, procjenjuju u Fitchu premašiti 70 posto, a slabi proračunski rezultati i/ili nastavak recesije mogu vrlo lako potkopati bazni scenarij Fitcha.

Stabilna prognoza za hrvatski rejting odražava stajalište analitičara Fitcha da su rizici za podizanje ili daljnje spuštanje rejtinga sada ujednačeni.

Glavni čimbenici koji bi mogli izazvati novo snižavanje rejtinga su značajno neostvarenje proračunskih planova koje bi dovelo do eskalacije omjera javnog duga u BDP-u; produljena recesija, potencijalno popraćena deflacijskim pritiscima, što bi moglo oslabiti izglede za postizanje održivog javnog duga; te povećanje obveza ili daljnje pojavljivanje tih obveza u državnom proračunu. Kako ističu u Fitchu, obveze države po jamstvima sada dosežu 16 posto BDP-a.

S druge strane, rejting Hrvatske mogao bi porasti ostvari li se veći napredak u smanjivanju proračunskog deficita u skladu s EDP-om, što bi dovelo do smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u u srednjem roku. Također, pozitivno bi na rejting utjecali i jasni znaci gospodarskog oporavka, poduprti snažnijim strukturnim reformama.