I prijedlogom državnog proračuna za 2015. Vlada je pokazala ignoriranje važnosti Zakona o fiskalnoj odgovornosti i poštivanja njime zacrtanih pravila, smatraju u Povjerenstvu za fiskalnu politiku, zaključujući kako postoji rizik da fiskalno pravilo i u 2015. bude prekršeno. U stajalištu o prijedlogu proračuna za početak su se požalili na netransparentnost i neusporedivost, ali iz dostupnih podataka procijenili su da se može razaznati rizik da fiskalno pravilo bude prekršeno. Pritom se pozivaju na postojeće (privremeno) fiskalno pravilo vezano uz rast rashoda jer za ono vezano uz plan prilagodbe strukturnog deficita nema osnovne pretpostavke (plana prilagodbe), a najavljene izmjene zakona i dalje su samo u najavama. 

Vlada se, pak, ničim nije očitovala uklapa li se prijedlog proračuna u zakonska ograničenja. Prema postojećima, međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna (bez onih za kamate, za provođenje programa EU te onih zbog promjene obuhvata) ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, tj. procijenjenog  nominalnog BDP-a. Uzme li se Vladina prognoza rasta nominalnog BDP-a od 1,9 posto (0,5% zbog realnog rasta, a 1,4% zbog inflacije), to je i gornja granica rasta rashoda, dok bi prema prognozama rasta Europske komisije rashodi smjeli rasti najviše 0,8 posto. Prema povjerenstvu, ključni rizici proizlaze iz mogućeg podcjenjivanja rashoda za kamate, subvencije i plaće, a rashodi za programe EU mogli bi se pokazati i ključnima za procjenu poštivanja fiskalnog pravila 2015. i zato je Ministarstvo financija dužno dati detaljnu razradu.

Časna riječ

Nema jamstava ušteda

Rashodi za plaće u proračunu su smanjeni, ali velik je rizik da se to ne ostvari jer nema jasnih programa i mjera kojima je objašnjeno kako to postići. Moguće je da će zbog promjena kod oporezivanja dohotka lokalna država znatnije smanjiti svoje rashode pa da to dovede do poštivanja pravila. No, i taj je kanal kontrole pun nepoznanica, zaključuje Povjerenstvo.