Fiskalna prilagodba od 2+2 milijarde Vladin je plafon

Autor: Jadranka Dozan , 03. veljača 2016. u 07:29
Ministar financija Zdravko Marić/FOTOLIA, PIXSELL

Na temelju projekcija rasta BDP-a prihodi bi mogli biti oko dvije milijarde kuna veći, ali zbog gubitka banaka poreza na dobit barem pola milijarde manje.

Ministru financija Zdravku Mariću proračun je posve sigurno u glavi od prvog dana mandata, ali na jučerašnjem sastanku s ministrima iznio je tek načelne smjernice u definiranju proračunskog okvira i predočio im usporedne analize gdje su danas pojedine stavke javne potrošnje u odnosu na druge zemlje.

Za početak, njime se moraju odaslati poruke u smjeru poboljšanja izgleda za kreditni rejting, kaže Marić. Još je jednom ponovio da plan proračuna neće uključivati promjene u poreznom sustavu. Vezano uz rashodnu stranu pozvao je na strpljenje, poručio da će i u idućim sastancima na njoj biti glavni fokus te apostrofirao da uskoro slijedi sastanak sa sindikatima. O razmjerima fiskalne prilagodbe u ovoj godini tako bismo prije mogli nešto čuti od povjerenika čiji se posjet očekuje za koji dan.

EK bi od Hrvatske ove godine mogla tražiti smanjenje deficita opće države za oko četiri milijarde kuna, odnosno nešto više od jednog postotnog boda. Ako je lani on bio nešto manje od pet posto BDP-a, to bi značilo smanjenje na 3,7 ili 3,5 posto u 2016., odnosno spuštanje ispod tri posto dogodine. Godina je već započela, vlada je tek formirana, a proteći će gotovo cijeli kvartal prije donošenja proračuna. Zbog svega se računa da će se fiskalna prilagodba u manjoj mjeri osloniti na uštede koje zahtijevaju pregovore i zakonske promjene.

Vlada će proračun zacijelo temeljiti na očekivanom rastu BDP-a između 1,5 i 2 posto realno, što bi uz blago pozitivnu stopu inflacije moglo značiti nominalno oko 7 milijardi kuna veći PDV-a i oko dvije milijarde kuna veće prihode proračuna. Pritom treba imati na umu da bi ove godine zbog gubitka banaka prihodi od poreza na dobit mogli biti oko pola milijarde kuna tanji. Na rashodnoj strani trošak kamata će sigurno porasti, i to za oko 600-700 milijuna.

Što se tiče izdataka za plaće koje se isplaćuju iz proračuna, nimalo lak zadatak bit će već njihovo nepovećanje, što će trebati osigurati kroz pregovaranje. Kod izdataka za zaposlene nastojat će se ostvariti uštede na reduciranju raznih dodataka, no za ambicioznije ciljeve trebat će mijenjati zakon o državnim službenicima. Među važnijim zonama potencijalnih ušteda zacijelo će opet biti subvencije i materijalni troškovi. Fiskalna prilagodba od dvije plus dvije milijarde (na prihodima, odnosno rashodima) bila bi realan, premda ne i lak domet.  

Komentari (1)
Pogledajte sve

Sve, sve, sve – samo ne ono pravo

Nisam puno niti očekivao, ali sam ipak krajnje razočaran ovom Marićevom bojažljivošću koja je na granici neodgovornosti jer se gubi dragocjeno vrijeme što si Hrvatska ne može priuštiti. Od primarnog budžetskog suficita – čak niti onog skromnog od 1,5% kojeg je sugeriro Nielssen ili super-skromnog Vujčićevog od 1% dakle definitivno ništa?!?! Na priče o reformama naravno nećemo gubiti vijeme; pa niti na ponovna upozorenja gdje je sve Hrvatska u grupi najgorih (vanjski dug – ponavljam vanjski a ne javni) preko 100% BDP-a po podacima JEDH (Joint External Debt Hub) – kao kod Grčke, Madžarske i Slovenije; a po beznačajnosti (izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku kao postotak BDP-a) je prva u Evropi.

Ono što bi upravo sada trebalo biti zanimljivo je pitanje banaka, posebno UniCredit-a i Bance Intese koje zajedno drže preko pola bankarske aktive u Hrvatskoj (i nigdje drugdje u Evropi). Prošli tjedan mediji su tutnjali glede sporazuma Italije sa Komisijom EU glede nagomilanih rješavanja problema problematičnih kredita pet najvećih talijanskih banaka. I relativno i po vrijednostima kod tih problematičnih i loših kredira prva dva mjesta drže upravo UniCredit i Banca Intesa.

Ne namjeravam na stranicama ovog foruma komentirati ovu inače super zanimljivu problematiku indirektnog državnog spšavanja banaka u teškoćama, ali što ako operacija spašavanja ne uspije i problemi se nastave gomilati, pa dionice UniCredita i Bance Intese nastave padati?

New Report

Close