Ugovor o kupnji dviju raketnih topovnjača klase Helsinki vrijedan osam milijuna eura hrvatska i finska strana trebale bi potpisati u ponedjeljak u Ministarstvu obrane. Riječ je o 40-metarskim brodovima FNS Kotka 63 i FNS Oulu 62, koje je Finska ratna mornarica otpisala 2005. (Kotka), odnosno 2007. godine (Oulu).

Finski mediji tvrdili su da je cijena bitno manja od one koju bi mogli postići na tržištu, a prema nekim informacijama Finska je odbila bitno veću ponudu. Presudnu ulogu u tome imala je tvrtka Patria od koje je Hrvatska naručila 84 borbena oklopna vozila, a pregovara o narudžbi za dodatna 42 oklopnjaka. Još se ne zna kad će brodovi stići u Hrvatsku, a nakon što stignu, otpremit će se u brodogradilište u Šibeniku na remont i novo bojenje. Ti finski brodovi imaju funkciju brzih napadnih brodova, a drugo plovilo mogu napasti i s udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara. Hrvatski mornari neće se morati dugo privikavati na ta plovila jer su gotovo identična hrvatskoj raketnoj topovnjači Šibenik, dok su druge dvije hrvatske topovnjače nešto duže od finskih. Za razliku od hrvatskih brodova, finske topovnjače deklarirane su za protupodmorničke borbe i opremljene su sonarima za otkrivanje podmornica, koje potom mogu uništavati navođenim bombama.

Opremljene su i protuzračnim topom Bofors 57 milimetara s kontrolom upravljanja paljbe, raketama RBS-15, topom 23 milimetra s dvije cijevi. Iako je Oulu u službi u finskim snagama od 1985., a Kotka od 1986. godine, upućeni tvrde da je napravljen dobar posao jer će brodovi pomoći HRM-u da premosti sljedećih nekoliko godina do porinuća novih ratnih brodova. A što je s tim projektom, ovih dana nismo uspjeli doznati. U Brodarskom institutu nisu htjeli govoriti o onome što sada rade za MORH. Podsjetimo, u veljači je Institut predstavio studiju u kojoj predlaže gradnju višenamjenskog ophodnog broda dugog 78 metara te nekoliko 35-metarskih obalnih ophodnih brodova, a tada su predsjednik Republike i ministar obrane najavili da će se ti novi brodovi raditi u hrvatskim brodogradilištima. Nakon toga su, međutim, neslužbene informacije govorile kako se ipak neće svi poslovi odraditi u Hrvatskoj, no u MORH-u o tome nisu htjeli ništa reći.