Financijska imovina kućanstava 342 mlrd. kuna veća od obveza

Autor: Jadranka Dozan , 23. srpanj 2019. u 22:01
Statistika ne govori puno o distribuciji financijskog bogatstva/FOTOLIA

U godinu dana financijska imovina kućanstava podebljala se za 21 milijardu kuna, a obveze za 6 mlrd. kn.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe ovih je dana na primjeru Hrvatske pošte, zagovarajući inicijalnu javnu ponudu, aktualizirao temu "narodnih" IPO-a.

Dio financijaša to bi, doduše, proširio i na državne obveznice koje bi se dijelom ubuduće mogle alocirati i na građane. Iako su se ta pitanja sad pojavila, naizgled, niotkuda, za tu vrstu rasprava solidne argumente nudi i situacija na financijskim tržištima (povijesno niske kamate na štednju, stanje domaćeg tržišta kapitala) i politički trenutak (ulazak u zadnju godinu mandata Vlade).

Ovih dana, pak, središnja je banka objavila ažuriranu statistiku financijskih računa koja se dijelom također uklapa u aktualiziranu temu. Tu vrstu statistike HNB objavljuje periodično za sve sektore u državi, a osim što je sektoru kućanstava poslovično svojstvena znatno veća vrijednost financijske imovina u odnosu na financijske obveze, on bilježi i postojan rast vrijednosti neto financijskog "bogatstva". 

Usporedno s nevelikim povećanjem obveza po zaduženjima, financijska imovina bilježi osjetno veći rast, ponajprije zahvaljujući akumuliranju mirovinske štednje i depozita, a u manjoj mjeri rastu imovine u vlasničkom kapitalu (dionicama, udjelima u d.o.o.-ima i sl.) i osiguranjima. Prema najnovijim podacima HNB-a, financijska imovina sektora kućanstava s krajem ožujka je premašivala njihove obveze (uglavnom krediti) za čak 342 milijarde kuna.

To, primjerice, znači da je u samo pet godina pozitivan "financijski skor" podebljan za gotovo 100 milijardi kuna ili čak 40 posto (prije pet godina iznosio je 244 milijarde). Usporedbe radi, u tom razdoblju ukupni depoziti građana povećani su za oko 25 milijardi kuna, imovina u mirovinskoj štednji i osiguranjima za 45 milijardi, dok je vrijednost u dionicama i udjelima tvrtki raznih organizacijskih ustroja uvećana za 23 milijarde, čime je dosegnula nepunih 99 milijardi.

Promatra li se jednogodišnje razdoblje, neto financijska imovina kućanstava podebljala se za 16 milijardi kuna, pri čemu su obveze porasle za pet, a imovina za 21 milijardu kuna.

Osim mirovinske štednje čiji rast dominatno vuku redovne uplate u obvezni II. stup, rastu imovine i unatrag godinu dana znatno je pridonio rast depozita, i to unatoč nestimulativnim kamatama, a nešto jače nego prethodnih godina porasla je i imovina stanovništva u raznim oblicima vlasničkog kapitala, uključujući i poduzetničke udjele. Pritom valja naglasiti da su razne klase financijske imovine različite i u pogledu (ne)raspoloživosti, kao i da statistika ne govori puno o distribuciji financijskog bogatstva (tu su i kupus i meso) pa se većina građana nev prepoznaje ni u najnovijim brojkama.  

Komentirajte prvi

New Report

Close