Fakture postaju temelj za dodjelu drvne sirovine

Drvna industrija i resorno Ministarstvo usuglasili se oko raspodjele trupaca/Fotolia Drvna industrija i resorno Ministarstvo usuglasili se oko raspodjele trupaca/Fotolia

Hrvatske šume će već za 2018. utvrđivati količine za isporuku po fakturama o prodanim proizvodima koje će tvrtke dostavljati u realnom vremenu.

U hrvatskoj drvnoj industriji, jednom od najprogresivnijih sektora s godišnjim izvozom od 9 milijardi kuna, mijenjaju se pravila igre.

Udruženje proizvođača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori usuglasilo je novi model raspodjele trupaca, a koji je, kako doznajemo, dobio potporu resornog Ministarstva poljoprivrede, na čijoj se sektorskoj strategiji donesenoj početkom godine, novi model i temelji. Dosadašnji model godinama je bio prozivan od većine proizvođača, koji su smatrali da se sirovina raspodjeljuje netransparentno i na uštrb onih manjih. Novi model temelji se na fakturiranju proizvodnje, pa će Hrvatske šume već za narednu godinu utvrđivati količine za isporuku po fakturama o prodanim proizvodima koje će im tvrtke dostavljati u realnom vremenu, a čime bi se omogućio nadzor i spriječilo zlouporabe na koje se godinama upozoravalo. Prioritet će u okviru raspoloživih količina imati proizvođači namještaja od masivnog drva, te tvrtki s visokim stupnjevima finalizacije, dok će se preostale količine po utvrđenim kriterijima dijeliti među pilanama.

Jedina iznimka pri tom bit će male pilane, koje su uglavnom smještene u ruralnim područjima. Dat će im se prioritet i zagarantirane količine, koje će moći biti do 20 posto veće od dosad ugovorenih. Velika promjena slijedi i u određivanju gornje granice trupaca koje pojedini proizvođači mogu dobiti po okvirnom i godišnjem sporazumu. Utvrđen je maksimum od 50 tisuća prostornih metara (m3) koje će za sve vrste sortimenata veći proizvođači moći dobiti, a ta će se količina utvrditi kao maksimalna koju će pojedini proizvođači moći dobiti za sva svoja povezana poduzeća. Jedino onima koji su za ovu godinu imali ugovorenu veću isporuku, a s nekima je ona veća od 100 tisuća m3, ostaje postojeća količina, no, kako ističe Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, za isporuku će morati fakturama dokazati vrstu i količinu gotovih proizvoda. 

 

50 tisuća

prostornih metara maksimalna je količina sirovine za velike proizvođače

Koliko je bilo opravdano nezadovoljstvo ugovorima možda najbolje govore "neobične" stavke iz ugovora zaključenog s tvrtkom Tehno-drvo, u vrijeme dok je njezin vlasnik bio Jozo Kalem. Hrvatske šume 2014. su se obvezale toj tvrtki, u slučaju da joj ne isporuče više od 10 posto ugovorenih količina, platiti kaznu od 50 posto ukupne godišnje vrijednosti ugovorenih količina. Također su potpisale i da će mu omogućiti uvid u sve zaključene ugovore s drugim kupcima trupaca i isporučenim količinama. I proteklih mjeseci, dok se u HGK usuglašavao dokument o novoj raspodjeli sirovine, podjele su među drvoprerađivačima bile velike. S jedne strane novi model zagovarali su srednje veliki i mali drvoprerađivači, parketari i male pilane, dok su s druge strane bili veliki igrači poput Spačve u vlasništvu Quaestusa, grupacije Hrast Mate Ravlića i Pana iz Čakovca.

Lobiranje se javno možda najviše prepoznavalo kroz slučajeve najava velikih ulaganja uvjetovanih osiguranom sirovinom hrastovine, koje su primjerice u Vukovaru tražili Elvio Furijan, koji u Hrvatskoj posluje s više tvrtki u sektoru drva i slovi kao najveći izvoznik hrasta, te Darko Pervan, sadašnji vlasnik Tehno-drva. Novom politikom raspodjele ovi ulagači teško će moći polagati prava na nove količine, što zbog faktura, što zbog postojećih ugovorenih količina, pa će, ako ostanu pri osnivanju pogona, veće količine trupaca moći nabaviti na dražbama, na kojima vrijede veće, tržišne cijene. Nervoza zbog promjene režima dodatno je jasna uzme li se u obzir da su drvoprerađivači za 2017. tražili 637 tisuća m3 više od planirane sječe od 2,26 milijuna m3.

Potražnja raste zbog niske cijene sirovina, koje su kod nas u odnosu na EU, ovisno o vrsti, po procjeni Hrvatskih šuma podcijenjene od 30 do čak 70 posto. Cilj je potaknuti domaću proizvodnju, no time se otvorilo i prostor za rast izvoza sirovine ili poluproizvoda, čime se ostvaruje brza i velika zarada. Sektorski znalci, pak, tvrde kako nova pravila ne bi trebala otjerati nova ulaganja, posebice ona usmjerena na finalne proizvode, koje će se, do određene granice, i novim modelom poticati većim količinama sirovina.

"Dobro je unaprijediti prodajni model sirovine, jer je stari dao svoj maksimum i počeo štetiti nekim skupinama proizvođača. Osjeća se daljnja konsolidacija sektora i očekujemo da će ovaj model povećati produktivnost, konkurentnost i posljedično sektorski izvoz koji sada iznosi 1,2 milijarde eura, čime je udio sektora u izvozu došao do impresivnih 10,4 posto", ističe Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. Ovu proizvodnju, kaže, država je uglavnom maćehinski tretirala, etiketirajući je kao izvoznika sirovine, te je teško dolazila do poticaja, koji su još uvijek na simboličnoj razini od 20 milijuna kuna. Za razliku od farmacije ili ICT-a koji se uglavnom oslanjaju na uvozne komponente, Kavran smatra da ne bi trebalo zanemariti izvorne industrijske djelatnosti koje daju doprinos nacionalnom izvozu i razvoju.

Brzim izlaskom iz svjetske krize 2010. i zapošljavanjem preko 50 tisuća radnika po njemu se dokazalo da se isplati poticati ovu djelatnost, posebice u ruralnim područjima, što prakticiraju u EU. "Nadamo se da će to ubrzo početi provoditi i Vlada, koja nizom jednostavnih i izvanproračunskih mjera može dodatno unaprijediti prilike u ovom sektoru; zadržavanjem cijene i višegodišnjih ugovora za sirovinu, poticanjem gradnje drvom i većom uporabom peleta u javnim zgradama. Resorni ministar Tomislav Tolušić najavio je početkom ove godine kako je temeljna zadaća Hrvatskih šuma briga za potrebe drvne industrije, a ne ostvarivanje enormne dobiti, pa u tom svjetlu treba gledati i usvajanje ovog prodajnog modela", ističe Kavran, koji u novom režimu vidi veliki korak u tom procesu konsolidacije ove grane gospodarstva. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve