U mnogim europskim zemljama depoziti stambenih štedionica dramatično su porasli u 2008. i 2009., nakon financijske krize. U Mađarskoj su primjerice poticaje jako povećali, posebno nakon što je mnogo građana ostalo bez doma zbog CHF kredita, i sad iznosi 231 euro, piše Prvi plan. Zašto u Hrvatskoj stambena štednja nije u potpunosti zaživjela kao u primjerice Njemačkoj u kojoj trećina stanovništva ima stambenu štednju, ili Češkoj u kojoj gotovo svaki građanin ima bar jedan ugovor o štednji?

I u Hrvatskoj se stambena štednja u početku poticala, no to više nije slučaj. U proračunu za 2019. godinu poticaji za stambenu štednju srezat će se, prema prijedlogu Vlade, s 30 na 18 milijuna kuna. S druge strane, subvencije za kamate za stambene kredite putem APN-a iduće će godine biti gotovo udvostručene. Za njih će se izdvojiti čak 80 milijuna kuna.

U Hrvatskoj štedionice podređene bankama, nema konkurencije

Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice za prviplan.hr objašnjava da je smanjivanje planiranih poticaja za stambenu štednju posljedica činjeničnog stanja – tržište se smanjilo za 30-ak posto nakon što je Prva stambena štedionica prestala poslovati.

Osim toga, u zakonu o stambenoj štednji postoji formula za izračun poticaja za dolazeću godinu i vezan je za tržišne kamate u okruženju. S obzirom na to da su kamate značajno pale, pada i formula što znači oko 60 kuna po maksimalnoj štednji od 5000 kuna. To je razlog da se u budžetu za iduću godinu planira manje izdvajanje nego ove, objašnjava.

Jedan od razloga što sustav nikad nije zaživio, dodaje Anđel, jest i definicija iz samog zakona o stambenim štedionicama koja je podredila štedionice bankama. U zakonu je bila vrlo rigidna odredba da osnivač stambene štedionice može biti samo domaća banka.

“Kad tako definirate vlasništvo, ubili ste konkurentsku snagu, jer bi one trebale biti konkurencija bankama, a ne da su im podređene. Sve štedionice osim Wüstenrota su tvrtke kćeri banaka i prvih 10-ak godina nisu ni davale kredite, već su nastojale pokupiti subvencije i dio tržišta, a zadnja im je želja bila kreditirati”, kaže Anđel.

Dataljnije o ovoj temi pročitajte OVDJE.