Evo što donosi novi zakon o morskom ribarstvu

Hrvatska 7.6.2013. 17:21 Božica Babić

Novi zakon udvostručio je i broj prekršaja, sa 101 na 208 u ribolovu i trženju izlova zbog kojih inspektori ribare mogu kazniti od dvije do 500 tisuća kuna.

Thinkstock
Thinkstock

Tvrtka kojoj inspektori na ribarskom plovilu pronađu omamljujuće kemikalije, spravu za elektroškove ili eksploziv suočit će se s kaznom u rasponu od 200 do 500 tisuća kuna. Ovo je tek jedna od kaznenih odredbi iz novog zakona o morskom ribarstvu o kojem je javna rasprava otvorena 27. svibnja i završava već 8. lipnja jer, zbog prilagodbe zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije zakon ide u hitnu proceduru budući da njegova primjena mora početi 1. srpnja.

I dok zajednička ribarstvena politika hrvatskim ribarima u odnosu na dosadašnje nacionalne propise uvodi znatno stroža pravila kod izlova i uporabe ribarskih alata te trženja ulova financijski iznosi kazni uvelike su srezani. U još aktualnom zakonu kazna za eksploziv, kemikalije ili elektrošokove je od 200 do 800 tisuća kuna. Novi zakon udvostručio je i broj prekršaja, sa 101 na 208 u ribolovu i trženju izlova zbog kojih inspektori ribare mogu kazniti od dvije do 500 tisuća kuna.

Nadalje, u novopredloženom zakonu nema ni novčanih sankcija za zapovjednike ribarskih brodova sa stranim zastavama koji su po još važećem zakonu kod prvog krivolova mogli biti kažnjeni od 100 do 300 tisuća kuna, kod ponovljenog unutar pet godina sa još 150 do 380 tisuća uz obvezno oduzimanje ulova, alata i opreme za ribolov te plovila neovisno u čijem je vlasništvu. Izbrisana je i kaznena odredba za zapovjednike stranih ribarica, koje je zbog neprovedbe naredbi hrvatskih inspektora o zaustavljanju plovila te ugrožavanja posade broda i imovine, također čekalo oduzimanje plovila, ulova, alata i opreme za ribolov ali i novčana kazna od 120 do 350 tisuća kuna. Zakonodavac ne pojašnjava jesu li ove drastične kazne izbrisane upravo radi zajedničke ribarstvene politike koja hrvatskim ribarima od srpnja ove godine ostavlja isključivo pravo izlova samo u nacionalnim teritorijalnim vodama dok u ostatku Jadrana ribarice svih članica EU imaju nesmetan pristup ribolovu.

Stanovništvo u priobalju i na otocima već polako odbrojava raspoložive dane prava (završavaju 31. prosinca 2014.) na mali ribolov za osobne potrebe, odnosno na svakodnevni izlov do pet kilograma riba i morskih organizama. Prema registru Uprave za ribarstvo tu povlasticu posjeduje 10.138 osoba, no ona nije prenosiva ni nasljeđivanjem ni prodajom. Od 2008. za mali ribolov nije izdana nijedna povlastica, a novi zakon kaže kako će resorni ministar za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. sukladno ugovoru o pristupanju u EU odrediti konačan broj sudionika u malom ribolovu.

Nova je inačica tog modela “mali obalni ribolov”, smjet će ga obavljati samo stručno osposobljene osobe koje već imaju povlasticu za mali ribolov, no još moraju zadovoljiti dva kriterija. Prvi je da mjesečna primanja po članu kućanstva ne prelaze 50 posto proračunske osnovice, drugi da vlasnik povlastice ima 60 ili više godina života. Dnevni limit ulova također je pet kilograma, no moguća je prodaja krajnjim potrošačima samo u mjestu prebivališta i to na poziciji koju odredi lokalna vlast.

Iako zakon uvodi i kategoriju “ribolovni turizam” turisti na brodu ne smiju obavljati ribolov već samo gledati. Izlov ribe isključivo je pravo vlasnika plovila uz uvjet da ima povlasticu za gospodarski ribolov i registraciju za turističku djelatnost. U malom i malom obalnom, odnosno u sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjen je izlov tune, igluna i iglana uz iznimku samo za organizirana natjecanja po posebnom odobrenju Ministarstva poljoprivrede. Rekreacijski i sportski ribolovci od srpnja ne smiju koristiti mrežne ribolovne alate, dredže i plutajuće parangale. Nije dopušteno ni sakupljanje koralja i spužvi.

Strogo, strože

Europska komisija vrlo temeljito kontrolira kako članice provode zajedničku ribarstvenu politiku, ocijeni li potrebnim u nadzor stiže i nenajavljeno. Na vlastitu inicijativu i bez predstavnika države domaćina može provjeravati ne samo ribare, njihova plovila i ribolovni alat već i sve sudionike koji se bave preradom ribe. Zajednička ribarstvena politika sadrži i sustav kaznenih bodova uz obvezu vođenja nacionalnog registra prekršaja. Za prvi prekršaj ribar bez povlastice ostaje dva mjeseca, za drugi četiri, a treći osam mjeseci. Četvrti mu povlasticu uskraćuje godinu dana dok peti ‘grijeh’ plaća trajnim gubitkom povlastice. Ocijeni li potrebnim EK provodi i reviziju cjelokupna sustava, otvoren joj je pristup svim informacijama i dokumentima na istovjetan način kao i lokalnim inspektorima, odnosno državnim tijelima pojedine članice. Utvrdi li nepravilnosti EK može privremeno do 18 mjeseci zemlji članici ukinuti financijsku pomoć iz zajedničke blagajne. Sljedeći stupanj kažnjavanja trajno je ukidanje financijske pomoći, a ocijeni li da je prekomjernim izlovom ugroženo očuvanje ribljeg stoka može potpuno zabraniti ribolov.  

  1. Ključne riječi
  2. Zakon o morskom ribarstvu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh