U Cavtatu se od 11. do 14. studenog održava Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije koji organizira Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Eurochambresom, Eurelectricom, Erecom te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Cijena nafte
Na konferenciji se očekuje oko 200 sudionika od investitora, proizvođača opreme i dobavljača energije do predstavnika državnih i regionalnih uprava, elektroprivrednih tvrtki, financijskih i osiguravateljskih kuća, poslovnih i interesnih udruženja te stručnjaka iz područja obnovljivih izvora energije iz više europskih država. Na forumu se očekuje prikaz politike vezane uz obnovljive izvore energije te prezentacija stanja s obzirom na prilagođenost europskim direktivama uz stanja u energetici u državama sudionicima. Danas se oko 60 posto potreba za plinom i oko 80 posto za naftom u Europi uvozi, a u ukupnoj energetskoj bilanci približno 50 posto energije dolazi iz uvoza. U slučaju da cijena barela nafte dosegne iznos od 100 dolara, mogla bi Europu stajati godišnje dodatnih 170 milijardi eura, procjenjuje Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju u HGK. Europa nema nadalje prirodnih konvencionalnih izvora energije te se intenzivno okreće novim u području obnovljive energije, istodobno ispunjavajući i sve zahtjevnije potrebe vezane uz očuvanje okoline. Temeljni zahtjevi koje Europa postavlja do 2020. godine sadrže udjel od 20 posto obnovljive energije u proizvodnji električne te 30 posto u proizvodnji toplinske energije.

Prvi krug
Friganović kaže kako se očekuje da na cavtatskoj konferenciji predstavnici meritornih europskih institucija detaljno obrazlože odrednice ovakve energetske politike. Konferencija se održava u okviru programa “Inteligentna energija Europe” kojem ravnopravno imaju pristup sve članice Unije, ali i pojedine zainteresirane države nečlanice koje slijede načela EU. Friganović tumači: “Program IEE jedna je od poticajnih mjera radi postizanja racionalnijeg korištenja energije i smanjenja ovisnosti o vanjskim izvorima energenata. Značenje projekta za Europu najbolje pokazuju predviđena financijska sredstva za projekte za koje je natječaj bio objavljen 19. travnja 2007. godine, a zatvoren 28. rujna. Programom se planira iskoristiti 52 milijuna eura za financiranje projekata i u programu su mogli u prvom krugu sudjelovati javni ili privatni subjekti registrirani u EU, ali i iz Norveške, Islanda, Liechtensteina i Hrvatske. U sklopu novog programa, 49 milijuna eura namijenjeno je projektima, dok se 3 milijuna eura predviđa za nove lokalne ili regionalne energetske agencije. Hrvatska gospodarska komora uključena je kao partner u zajednički projekt europskih komora čiji je voditelj Eurochambres, a odnosi se na poboljšanje energetske učinkovitosti u malim i srednjim poduzećima.” U Cavtatu će hrvatski gospodarski subjekti koji su započeli aktivnosti u obnovljivim izvorima energije iznijeti svoja saznanja te specifičnosti po kojima se razlikuju od europskih. Smatra se da bi donošenje podzakonskih akata za obnovljive izvore energije konačno trebalo pokrenuti njihovu znatniju primjenu i u Hrvatskoj. O tomu kako su definirana pravila te načini poticanja proizvodnje obnovljive energije prikazat će na konferenciji predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a sudionici će odgovore na pitanja dobivati i od Hrvatske energetske regulatorne agencije zadužene za izdavanje energetskih dozvola i statusa povlaštenog proizvođača električne energije te Hrvatskog operatora tržišta energije. I na koncu, objašnjava Friganović, klimatske promjene kojima svjedočimo u posljednje vrijeme razvijaju svijest i potrebu za očuvanjem okoliša.

Poticaji za ‘zelenu’ energiju

Hrvatska danas u ukupnoj proizvodnji električne energije rabi oko 40 posto kroz hidropotencijal koji se smatra obnovljivim izvorom energije. Međutim, isto tako se uvozi električna energija, pa će u budućnosti trgovanje tzv. zelenom energijom predstavljati dodatnu mogućnost ostvarivanja profita na tržištu. A da bi obnovljiva energija bila konkurentna i tržišno prihvatljiva, potrebne su odgovarajuće poticajne mjere. Znatan iskorak u pogledu korištenja i proizvodnje obnovljive energije učinjen je od 1. srpnja kada Hrvatska konačno ima pravni okvir koji regulira spomenuto područje energetike. Bez pravnog okvira objekte je bilo gotovo nemoguće izgraditi i oni kojima je uspjelo dobiti dozvolu za priključak na mrežu služe kao pogonski laboratorij na kojem se stječu važna prva saznanja, ističu u komori. Istodobno se izgrađuju i prva postrojenja za proizvodnju biodizela koji se zbog nedostatka pravnog okvira u početku izvozio.