Europska unija financira povratak međimurskih hladnokrvnih konja na pašnjake

Arhivska fotografija: Goran Žućko / Pixsell Arhivska fotografija: Goran Žućko / Pixsell

Međimurski konj postao je važan dio jednog EU projekta.

Međimurski konj postao je važan dio jednog EU projekta, zahlajujući kojem bi se za kritično ugrožena autohtona hrvatska pasmina, uskoro moga vidjeti kako mirno pase na velikim pašnjacima. Za početak na osam hektara, a potom i na više. Kako je obznanio Siniša Golub, ravnatelj javne ustanove Međimurska priroda, napokon kreće projekt kojim će se revitalizirati osam hektara pašnjaka uz Muru u Međimurju i oformiti ergela međimurskog hladnokrvnog konja!

Nakon dvije godine čekanja, odobren je, kaže, projekt “Rehabilitacija krajobraza i zaštita biološke raznolikosti u okviru suradnje unutar prekograničnog područja Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav”. Od rujna ove godine pa do studenog 2015. provodit će se na području šest hrvatskih županija i u Nacionalnom parku Dunav - Drava u Mađarskoj.

- U vrijeme kad su zavičajne pasmine obitavale na zavičajnim staništima, po gmajnama su rasle zavičajne svojte biljaka. Nakon Drugog svjetskog rata, traktori su polako zamjenili krave i konje, a industrijska poljoprivreda ovladala je nekoć pastoralnim krajolicima. Pritom se negdje i nekako zagubio osjećaj za zavičajne vrijednosti, a financijski profit je postao mjerilo uspjeha - napisao je Golub. Zavičajne biljke su počele nestajati, a "uvezene" su nove, poput zloglasne ambrozije. Dobro je, napominje Golub, što u Europi jača trend vraćanja autohtonih pasmina na pašnjake.

U Međimurskoj prirodi su tako odlučili osmisliti projekt obnove prirodnih staništa kroz pašarenje, spasiti od izumiranja međimurske zavičajne pasmine hladnokrvnog konja te spriječiti širenje stranih invazivnih biljnih vrsta u zaštićenom području Regionalnog parka Mura – Drava. Za početak će se projekt provoditi na osam hektara, no moguće je širenje i na druge prirodne pašnjake. Tu su i dodatne pogodnosti.

- Bit će to prilika da nove generacije Međimuraca vide blago na ispaši i da zamisle sliku svojeg zavičaja nekad, u ne tako davnoj prošlosti - ističe u svojoj kolumni Golub. Projekt će pripomoći i tzv. održivom turizmu. Međimurski konj tek je 2003. godine uvršten na popis izvornih i zaštićenih pasmina. Uzgajivači kažu da su se snažne životonje nekad vukle tramvaje u Beču i Budimpešti, a koristili su se i u poljoprivredi.

Komentari (1)
  • k-peter
    k-peter 10:28 29.8.2014.

    Hrvatska upravo treba ovakve projekte koji održavaju njezinu autentičnost i prirodne ljepote. Ako se ovaj projekt ostvari, tada će Hrvatska imati još jedan dragocjeni turistički resurs.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve