Europska komisija hrvatski obrazovni sustav ocijenila među najlošijima u Europi

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije.

Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u Europskoj uniji, no bilježi slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka, za što su glavni uzroci kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, godišnjem komparativnom izvještaju Europske komisije o stanju europskih obrazovnih sustava koji je u srijedu predstavljen u Zagrebu.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja je izvještaj koji Europska komisija objavljuje svake godine s ciljem pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. 

"Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava", istaknuo je Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na prezentaciji izvještaja u Kući Europe. 

Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije. 

Istraživanje je pokazalo da Hrvatska ima izrazito nisku stopu ranog napuštanja školovanja (2,8 posto), najnižu u EU-u (prosječno 10,7 posto), što je među glavnim prednostima hrvatskog obrazovnog sustava. 

No u Hrvatskoj je zabilježeno i slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka. Prisutne razlike u postignućima povezane su sa socioekonomskim statusom, no čini se da su glavni uzroci slabih rezultata Hrvatske kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u izvještaju. 

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u EU-u, a unatoč nedavnom snažnom gospodarskom rastu i obećavajućoj situaciji na tržištu rada, Komisija smatra kako je potrebno riješiti problem niske razine vještina, a isto se odnosi na relevantnost vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju. 

Istaživanje provedeno među učenicima u dobi od 15 godina u okviru OECD-ova Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika 2015. godine pokazalo je da svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu kompetencija u prirodoslovlju (24,6 posto) u usporedbi s prosjekom EU-a (20,5 posto), a u vještini čitanja hrvatski su učenici (19,9 posto) blizu prosjeku EU-a (19,7 posto). 

Posebno slaba točka hrvatskih učenika su matematičke vještine. Prema rezultatima istraživanja približno svaki treći učenik u dobi od 15 godina ima slabije matematičke vještine (32 posto, dok je u EU-u prosjek 22,1 posto). 

"Svi ovakvi podaci, pogotovo usporedbe s drugim europskim državama, nama su važni jer na njima gradimo naše projekte i akcije važne za stvarno unaprijeđivanje obrazovanja", rekla je na predstavljanju ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, upozorivši da se podaci iz Komisijinog izvještaja odnose na period do 15. rujna ove godine, dakle na razdoblje u kojem se tek formirao sadašnji sastav ministarstva i njegove inicijative.

"U međuvremenu smo napravili dosta, ne samo planova, nego i napisanih projekata, te smo krenuli s jedne strane politikom kontinuiteta s obzirom na ono što je bilo pripremljeno, ali isto tako i s iskoracima vezanima za unaprijeđenje obrazovnog sustava", istaknula je Divjak, između ostalog spomenuvši primjere poput nastavka kurikularne reforme, pripreme projekata pomoću europskih sredstava, te rad na poboljšanju strukovnog obrazovanja i internacionalizaciju visokog obrazovanja. 

"Odgovaramo na primjedbe iz pregleda, te sam sigurna da ćemo iduće godine imati bolje izvješće", zaključila je ministrica.

Komentari (10)
  • Twixer
    Twixer 23:32 2.12.2017.

    miami


    informatika je izborna, nema škole u prirodi, djecu su vezana za stolce ….nema spoznaje i učenja iz životnih situacija, okoline , prirode i neposrednih ljudi….

    Sta ce vam informatika u osnovnoj skoli?

    Da bi drzava mogla staviti na proracun tisuce ljudi koji ce djecu uciti ono sto vec znaju ili ono sto im nikada nece trebati?

    To istovremeno znaci manje novaca za place ljudi koji uce matematiku, fiziku, kemiju, hrvatski, strane jezike…., jer se proracunski kolac za skolstvo reze na vise dijelova pa je svaki pojedinacni dio manji. Ako dobro nauce matematiku , hrvatski i engleski lako ce nauciti informatiku kada to odluce. Ako im losi i nemotivirani profesori ne razviju analiticke i komunikacijske vjestine u osnovnoj skoli nikada nece savladati informatiku ili neku drugu specificnu vjestinu kako treba.

    Dok djeca izadju iz skole to sto danas uce iz informatike nece nitko korisiti.

    Mi u Kanadi nemamo informatiku u osnovnoj, a u srednjij je izborni predmet. US isto nema informatiku u osnovnoj skoli pa su daleko najveca informaticka sila na svijetu.

  • miami
    miami 22:38 2.12.2017.

    Ja se učim zajedno s djetetom.

    Da, ja ne pročitam gradivo iz povijesti- ne bih joj znala pomoći oko radne bilježnice..
    Čitam svu lektiru koju ima, i onda joj sve napišem a ona jedva da točno sve prepiše..
    Pročita lektiru i ona. Ništa ne kuži , tj. sve pogrešno zaključuje.Izradim joj pitanja, i provjeravam sve
    moguće varijante ispita…
    Iz seminarskih radova , sve joj objasnim na internetu što nađem, iz matematike joj plaćam instrukcije,
    jer je učim -po svom , kako smo mi to u školi učili, a ona tvrdi - da je učim pogrešno…i neće vježbati,kako joj zadam zadatke za vježbu..
    Plaćam joj skupi boravak u privatnoj školi, gdje ima ručak, stručnu pomoć i stalni nadzor par sati na dan, dok završi škola, a moj posao još traje…tamo napiše zadaće iz hrvatskog, engleskog i matematike, a
    ja sam zaduženakod kuće -za povijest, prirodu i geografiju…..tako smo se s učiteljicom iz boravka dogovorili…
    U šestom razredu , bolja je po ocjenama , od boljih učenica u nižim razredima..kad smo se borili za trojke i četvorke..prema djeci .koje su nizale petice,tada ..
    , a sada ona ipak zna jednako ili bolje, znači , trud se isplatio…..
    Gradivo je monstruozno, zaglupljujuće, preopširno i nezanimljivo….nema praktičnih predmeta,
    informatika je izborna, nema škole u prirodi, djecu su vezana za stolce ….nema spoznaje i učenja iz životnih situacija, okoline , prirode i neposrednih ljudi….Dok se ja živciram, suprug hoda nervozno, i moli
    me da ne posustajem, i da imam snage za ovu životnu dramu , koju prolazimo s djecom u takvim
    nakaradnim školama s bolesnim i iskompleksiranim profesorima, koji djecu od 11 godina doživljavaju ko studente na prestižnim fakultetima, gdje misle da predaju svemirsku nauku…
    Zbog mene , koja sam putem Ministarstva prosvjete ,tražila da mi daju pismeni ispit na ruke iz hrvatske gramatike / jedinica/ , imali su u školi Nastavno vijeće, gdje su jebeno zaključili, da mi
    ispit -IPAK , smiju dati na ruke / kopiju/ ….a ne samo-da mi smiju pokazati na konzultacijama..
    KAKO ću pomoći djetetu ispraviti pogreške u sklonidbi imenica, ako ne vidim -što ne zna???
    Što vrijeme teče duže godina, i ja sam svladala prokleti lijeni, bezobrazni i neučinkoviti sustav
    obrazovanja… naravno, uz sve to, ipak…su to samo djeca ..a mi samo, ljudi…

  • Twixer
    Twixer 21:43 2.12.2017.

    cubs


    Nema loših škola!Imamo loše učitelje,nastavnike,profesore!na njima treba raditi!

    Imate onakve kakve zasluzujete.

    Da tovite manje uhljeba i imate manju birokraciju ostalo bi vam vise novaca za place ucitelja i profesora pa bi u skolama radio kvalitetniji kadar.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!