Oči Europe danas su upućene prema Strasbourgu gdje će se na redovnoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker osvrnuti na stanje Unije i iznijeti prioritete za 2018. godinu.  

Na polovici Junckerovog mandata EU je pod baražnom vatrom iznutra i izvana; s jedne strane, nezamislivo se događa i s Brexitom Unija je manja za jednu članicu, euroskepticizam i soliranje pojedinih članica jača. S druge, terorizam ugrožava kretanje rada i kapitala u gospodarstvu koje se tek počelo oporavljati, migrantska kriza prijeti, a SAD je pod palicom Donalda Trumpa okrenuo leđa jačanju trgovinskih veza… Što se očekuje od Junckerovog izlaganja (kojeg bi dio bijesnih zastupnika mogao bojkotirati nakon što je u srpnju prazan parlament Juncker nazvao "ridikuloznim) i što će to značiti za Hrvatsku ako Europa udari putem više brzina?  "Ne mislim da će to biti rutinski govor jer vremena nisu rutinska. 60 godina od osnivanja, a EU je u delikatnoj ekonomskoj i političkoj krizi", kaže zastupnik Europskog parlamenta Tonino Picula.

"Vjerujem da će Juncker sumirati prvih šest mjeseci godine, osvrnuti se na dosadašnju realizaciju najava, dati izvješće o procesu Brexita i zahtjevima premijerke Therese May", kaže Picula. Nezaobilazna tema, smatra, bit će pitanje migranata posebno u svjetlu poljskog i mađarskog gubitka tužbi pred Europskim sudom koje reflektiraju potencijalno opasnije vrijednosne podjele unutar Unije. Iako se i Hrvatska inicijativama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović svrstala uz zemlje Višegradske skupine, Hrvatska je (zasad) tek svojevrsni 'enfant terrible'. "Treba imati na umu relativnu novost da je Europa prigrlila ideju više brzina, iako gotove odluke nema, pogotovo ne prije njemačkih izbora krajem godine. To je nešto oko čega bih volio vidjeti široku raspravu u Hrvatskoj jer je to budućnost, a ne da se bavimo pločama i nazivima trgova", kaže Picula.

Da će Juncker pričekati sugovornika u Berlinu prije nego konkretizira poteze smatra i dobar poznavatelj briselskih prilika, lobist Željko Ivančević. "Mislim da do kraja ovog saziva EK i Parlamenta neće biti radikalnih pomaka, a već za godinu i pol počinju kampanje za novi mandat", kaže Ivančević. Kad je riječ o najavi rekonstrukcije EU s više brzina, taj lobist očekuje jačanje eurozone, njezino daljnje integriranje i snaženje institucija. Za one periferne članice, poput zemalja Višegradske grupe koje su manje sklone integraciji, očekujem politički pritisak za destimulaciju euroskepticizma u njima. Sve će to ovisiti o vanjskoj politici i odnosima s SAD-om koje će se Juncker sigurno dotaknuti", kaže.  Napominje da bi se Hrvatska u takvoj konstelaciji mogla naći gurnuta na rub, a putanja će ovisi o službenom Zagrebu koji je trenutno u euforiji oko poboljšanja ekonomskih pokazatelja.

"Na nama je da zadovoljimo uvjete za ulazak u eurozonu, Schengen, jačamo konkurenciju i provodimo reforme koje EU od nas taksativno traži, a kojih nema na vidiku. Ako ne to ne učinimo, neće nam dugo davati podršku", zaključuje. Njegovo mišljenje dijeli i europarlamentarna zastupnica Biljana Borzan. "Za Hrvatsku je najzanimljiviji dio oko reforme EU, odnosno Unije "više brzina". Ako se situacija rasplete tako, naša zemlja, koja nije u Schengenu i nema euro, bi sasvim sigurno pala u nižu brzinu sa "problematičnim" državama članicama. Nažalost, nekim potezima nas tamo nepotrebno gura i državni vrh", kaže Borzan. Da bi ta sporija brzina bila nepovoljna za privredu, ne skrivaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Naš stav je da ideja o Europi u više brzina ne bi bila poželjna opcija u ovoj situaciji kad je zemljama srednje i istočne EU a posebice Hrvatskoj u interesu da se EK posveti prvom od liste prioriteta koji je definiran za postojeći mandat, a to je investiranje u rast razvoj i radna mjesta. EU tu mora dati pravedna rješenja za sve države članice, a ne samo za gospodarski razvijenije. Ne treba nam Europa u kojoj će neke članice se razvijati na štetu drugih ili biti ravnopravnije od drugih", kažu iz Komore.

"Očekujem da će Juncker staviti naglasak na potrebe jačanja zajedništva u EU. Tu mislim na niz praktičnih potreba kao što su sigurnosna politika, energetska, digitalna i bankarska unija, te poštivanje temeljnih vrijednosti EU. Sigurno je da će on, kao uvjereni europejac, zagovarati više Unije i time se distancirati od onih zemalja članica koje zagovaraju potpuno suprotnu politiku", kaže još jedan predstavnik EP-u Ivan Jakovčić "Mislim da je za Hrvatsku bitno da iz tog govora pročita kako će se uskoro morati odlučiti želi li biti među zemljama predvodnicama jačanja EU ili želi ostati na začelju", poručuje.

"Uglavnom očekujem da će se naglasak staviti na stabilnost i sigurnost; mjere koje kao EU trebamo poduzeti da budemo u svijetu upravo taj faktor stabilnosti i sigurnosti. Uz to i teme koje u 2018. trebamo ispregovarati međusobno i dogovoriti: budući EU proračun i nova perspektiva nakon 2020., prioriteti financiranja, budućnost kohezijske i poljoprivredne politike. Za to je jako važan Brexit, način i brzina na koji će se dogovoriti", dodaje zastupnica Ivana Maletić. Premda riječ o redovnom godišnjem obraćanju, europarlamentarka Dubravka Šuica dodaje da je ovogodišnji govor posebno važan napominjući da nedavni teroristički napadi te izlazak jedne članice ne smiju poljuljati temelje na kojima je Unija osnovana.