Ruski plin za Europu može poteći čim nezavisni europski promatrači dođu na plinske mjerne stanice u Rusiji i Ukrajini. Nakon toga Ukrajina će biti dužna otvoriti plinovode europskim potrošačima, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu Aleksej Miler, predsjednik Gazproma, nakon pregovora s predstavnicima Europske unije i šefom ukrajinskog Naftogaza Olegom Dubinom.

Izjava koju je među prvima objavila ruska agencija Interfaks u 15.30 po hrvatskom vremenu, bila je vjesnik prekida plinske krize koja je u ovih nekoliko dana zabrinula vlade, industriju i potrošače na europskom kontinentu. Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je kasno popodne da će stručnjaci EU-a, koji su poslani u Ukrajinu i Rusiju, utvrditi koja je od tih zemalja odgovorna za izazivanje spora zbog kojeg je prekinuta isporuka ruskog prirodnog plina Europi. Prije susreta u Bruxellesu čelnici Gazproma i Naftogaza pregovarali su cijelu noć u Moskvi. No po svemu sudeći tek su ih europski posrednici, među kojima je bio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, nagovorili da postignu sporazum. Ipak, ni do zaključenja ovog izdanja Poslovnog dnevnika kriza nije bila potpuno riješena. Pregovori Milera i Dubine nastavljeni su i poslije briselskih susreta, a prema izvorima ruskih medija, njih su se dvojica istim zrakoplovom vratili u Moskvu na pregovore o budućim odnosima svojih kompanija. Za to vrijeme gotovo cijela Europa nestrpljivo je očekivala vijesti o tijeku krize. U Zagrebu je na sjednici Vlade izvješteno da osim čekanja vijesti iz Bruxellesa nema novih pojedinosti o nastaloj situaciji. Plinacro je obavijestio da na mjernoj stanici na ulazu plina u hrvatsku i dalje svijetli velika nula. Ministarstvo obrazovanja dobilo je naloga da u subotu odluči hoće li za tjedan dana produžiti školske praznike. “Za sada očekujemo da će škola normalno početi s radom”, rekao je premijer Sanader. Plinska kriza inducirala je i neke političke iskre. SDP je za plinsku krizu odgovornim proglasio Vladu Ive Sanader, zbog propusta u energetskom sektoru. Ljubo Jurčić je ustvrdio da Vlada nije učinila ništa kako bi povećala proizvodnju plina, skladišne kapacitete ili uspostavila nove dobavne pravce s Mađarskom ili sjevernom Afrikom. Rusko-ukrajinski plinski rat bilo je moguće predvidjeti i trebalo je očekivati ovakvo, geopolitički motivirano ponašanje Rusije zbog proširenja NATO-a, smatra Jurčić. Slavko Linić je poručio kako je neprihvatljivo da se Sanaderova energetska politika svodi na uvoz umjesto da se okrenemo eksploataciji vlastite nafte i plina u srednjem Jadranu. Sa sjednice Vlade odgovorila im je potpredsjednica Jadranka Kosor koja je u ironičnom tonu zaključila “zahvaljujući SDP-u saznali smo tko je kriv za spor Ukrajine i Rusije”. “Isto je tako Sanader kriv i za svjetsku recesiju”, dodala je Kosor objašnjavajući da je hrvatski plinski sustav spremno dočekao krizu, bolje pripremljen nego u zemljama u okruženju. A tu je plinska kriza potaknula i solidarnost među državama. Mađarska je poslala oko dva milijuna prostornih metara plina Srbiji, a Bjelorusija je maksimalno pojačala propusnost svojih plinovoda da bi omogućila kakvu-takvu dostavu plina zapadnoj Europi.

Kronologija

23. studenoga 2008.
Gazprom najavljuje da će od Nove godine prestati dostavljati plin Ukrajini ako ona ne podmiri dug od dvije milijarde dolara i ne sklopi novi ugovor cijenom od 250 dolara umjesto 179 dolara za 1000 prostornih metara plina.

19. prosnica 2008.
Ukrajina uplatila 800 milijuna dolara za dio plinskog duga Rusiji, a priprema plaćanje sljedećih 200 milijuna dolara. Ukrajinski predsjednik Juščenko traži da se cijeli dug podmiri što prije i ljuti se na premijerku Juliju Timoščenko, koja je u listopadu obećala Rusiji da će platiti dug i pristati na postupno povećanje cijene plina.

31. prosnica 2008.
Ukrajina je odbila dati jamstvo za tranzit ruskog plina u zapadnu Europu, izjavio je glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprijanov. Ukrajina prijeti zapljenom plina, tvrdi Gazprom. Premijerka Timoščenko dolazi u Moskvu na pregovore.

3. siječnja 2009.
Dan-dva nakon što je Gazprom 1. siječnja prekinuo isporuku plina Ukrajini, tvrdeći da i dalje dostavlja tranzitni plin za Europu, počinje se osjećati nestašica u plinovodima europskih zemalja. Mađarskoj stiže 30 posto manje plina, Poljskoj deset posto manje.

5. siječnja 2009.
Manji dotok plina počinje osjećati i Hrvatska. Preko granice sa Slovenijom kod Rogateca kroz plinovod kojim stiže ruski plin dotok je smanjen je 18 posto. Isporuka najvećim potrošačima poput HEP-a smanjuje se na minimum.

7. siječnja 2009.
Vlada i Plinacro objavljuju da je potpuno prekinut dotok uvoznog plina. Vlada proglašava krizno stanje u opskrbi plinom i traži da distributeri naprave plan redukcija za ostala poduzeća. Plina ima za još tri tjedna, izjavio je Sanader.