EU Hrvatsku proglasio novim članom PIIGS-a

Fotolia/Montaža Fotolia/Montaža

Predviđanja sugeriraju nesposobnost hrvatske ekonomije da u idućih nekoliko godina uhvati stope rasta koje bi nadilazile servisiranje kamata po dugu.

U jesenskim prognozama Europske komisije za Hrvatsku se za ovu godinu predviđa pad gospodarstva od 0,7 posto, što je nešto manje od minus jedan koliko se predviđalo u proljetnim prognozama. To je, nažalost, i jedna od rijetkih korekcija na bolje, s tim da i simboličnih 0,5 posto rasta koji se predviđa za 2014. više govori o  anemičnosti hrvatskog gospodarstva u odnosu na većinu usporedivih zemalja EU. I za dvije godine (2015.) Komisija nam predviđa tek skromnih 1,2 posto rasta. Sve u svemu, predviđanja sugeriraju nesposobnost hrvatske ekonomije da se u idućih nekoliko godina uhvate stope rasta koje bi nadilazile i golo servisiranje kamata po državnom dugu. Taj trošak, naime, iduće bi nam godine, prema očekivanjima Komisije, mogao porasti sa 3,5 na 4,1 posto BDP-a, dok bi uz postojeće politike zacrtane rujanskim Smjernicama Vlade 2015. trošak kamata dosegnuo i 4,7 posto BDP-a.

Uza sve, ekonomski analitičari primijetit će da su neki pokazatelji stanja javnih financija u Hrvatskoj u stvari lošiji nego što se i u najnovijim prognozama Komisije pretpostavlja. To naročito vrijedi za razinu javnog duga i deficita opće države kao dvaju filtera za aktiviranje EU-ova korektivnog mehanizma za sprječavanje prekomjernog deficita, zvanog EDP. No, čak i uz razmjerno konzervativan pristup, najnovije prognoze EK potvrđuju siguran skori ulazak Hrvatske u EDP.

Pitanje pokretanja te procedure moglo bi se otvoriti i raspraviti  već na idućoj sjednici Vijeća za ekonomske i finacijske poslove (Ecofina) koja je se održava idući petak.

Premda najnovije izvješće Komisije nije ponudilo velika iznenađenja u pogledu ekonomskih kretanja u našoj zemlji, nije ugodno primijetiti da se, primjerice, samo u još nekoliko zemalja EU i dogodine predviđa rast deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Za Hrvatsku, posebice ako se gleda trend, jednostavno nema mnogo dobrih vijesti. Kod nekih pokazatelja zdravlja javnih financija društvo nam čini tek nekoliko zemalja kojima je zajednički nazivnik bila dužnička kriza, poput četvorke (naknadno prerasle u petorku) pod prigodno skovanim akronimom PIIGS, ili pak Slovenije čiji problemi su pod izrazitim utjecajem dubioza u bankarskom sektoru. No, za razliku od Hrvatske, dio PIIGS zemalja ipak ima solidne izvozne pozicije i perspektive.

“Nažalost, i ovo izvješće upućuje na to da Hrvatska pokazuje nesposobnost za otvaranje prema svijetu i povećanje izvoza. A istodobno akumuliramo deficit i javni dug”, ističe Željko Lovrinčević. Dodaje kako je evidentno da ulazimo u EDP, no mjere koje će taj postupak donijeti kratkoročno bi mogle i dodatno prigušiti rast BDP-a. Dakle, dvojbeno je hoće li i dogodine uopće biti rasta, a ostaje vidjeti i koliko će se tempo korektivnih mjera odraziti na (kasniji) početak ubrzanja rasta 2015.         

Prema jesenskim prognozama EK, za 2013. se za Hrvatsku računa s javnim dugom na razini 59,6 posto, što je prema domaćim (državnim) institucijama zapravo optimistično. U jednoj od od njih - neslužbeno, doduše - nemaju dvojbi oko toga da već ove godine on ide preko 61 posto. Slično vrijedi i za procjene ovogodišnjeg deficita koji bi, prema EK, ove godine mogao iznositi 5,4 posto BDP-a, dok domaći analitičari drže da ovogodišnje povećanje, prema Eurostatovoj metodologiji, sigurno neće biti samo 0,4 posto BDP-a (prema ESA 95 lani je deficit iznosio 5 posto BDP-a).

Kad su posrijedi procjene deficita i duga opće države za 2014. i 2015. analitičari Europske komisije ističu kako one uporište imaju u Vladinim smjernicama iz rujna. To je, dakle, scenarij koji ne uključuje dodatne mjere Vlade za smanjenje deficita, a koje će se zasigurno tražiti kroz preporuke i tempo prilagodbe koje će Europska komisija dati u sklopu postupka za sprječavanje prekomjernog deficita negdje u siječnju iduće godine. Prema onome što je trasirano Smjernicama, u Komisiji računaju da bi dogodine deficit dosegnuo 6,5 posto, a 2015. godine 6,2 posto BDP-a. Javni dug bi, pak, iduće godine dosegnuo 64,7 posto, a 2015. bi bio na pragu 70 posto. Previše za brojna ograničenja potencijala rasta, od slabe potražnje na glavnim izvoznim tržištima, nepovoljnih uvjeta na tržištu rada visoka duga ‘plus’ nekih specifičnih čimbenika povezanih s pristupanjem EU, a koji nam zasad ne idu na ruku.

Komentari (1)
  • Marx
    Marx 16:39 6.11.2013.

    Sve, sve, sve - samo ne ono pravo

    Čovjek se pita ima li nade da se u tekstovima na ovakve teme nađe i ono najvažnije: suficit ili deficit bilance tekućih plaćanja s inozemstvom kao postotak BDP-a. Naime, deficit bilance tekućih plaćanja s inozemstvom za Hrvatsku je daleko važniji od formalnih uvjeta Maastriških kriterija (budžetski deficit, javni dug) jer oni ovise o njemu. Jedno je imati oko 3% budžetskog deficita ako država ima 5% ili više suficita na bilanci tekućih plaćanja s inozemstvom (na primjer kao rezultat izvoza), a nešto sasvim drugo ako uz isti budžetski deficit ima njen deficit 5% BDP-a.

    Naravno, Hrvatska nema na čemu rasti osim (teoretski) na poljoprivredi, turizmu i uslugama.

    Dalje, ova prognoza u naslovu da predviđene stope rasta neće biti dovoljne ni za kamate jako “miriši” na prvi zadatak koji će “trojka” postaviti Hrvatskoj: ostvarivnje primarnog budžetskog suficita.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve