Podaci istraživanja koji pokazuju da bi većina mladih građana Hrvatske otišla iz zemlje u potrazi za poslom poslužit će kao dodatni argument onim državama Europske Unije koje namjeravaju koristiti pravo na ograničenje pristupa hrvatskih građana njihovu tržištu rada, piše Jutarnji list. To znači da se hrvatski građani neće moći slobodno zapošljavati u takvim državama i nakon ulaska u EU 1. srpnja sljedeće godine.

Jutarnji list razgovarao je s nekoliko diplomata država članica koji tvrde da Europska komisija traži da se u slučaju Hrvatske ne postavljaju ograničenja, ali diplomati smatraju da će takve poruke teško naići na razumijevanje država članica.

Ako bi se razumno analizirao primjer Hrvatske, argumenti za potpuno otvaranje tržišta rada za buduće građane EU iz Hrvatske bili bi uvjerljiviji od onih o potrebi za postavljanjem ograničenja, tvrdi list. Hrvatska, s populacijom od četiri i pol milijuna stanovnika, čini manje od 1 posto ukupnog stanovništva EU. S druge strane, unatoč krizi, plaće u Hrvatskoj još su znatno veće nego u Rumunjskoj i Bugarskoj te još nekoliko članica EU. Kada su u EU ušle Bugarska i Rumunjska, one su zajedno imale 30 milijuna znatno siromašnijih stanovnika u usporedbi s Hrvatskom.

No, stručnjaci kažu da su države koje su odmah omogućile slobodan pristup tržištu rada prošle bolje jer su dobile veći broj kvalificiranih radnika. U Europskoj komisiji kažu da se na primjeru Austrije i Njemačke, koje su najveći skeptici kad je riječ o potpunom otvaranju tržišta rada, vidjelo da se ni nakon ukidanja svih ograničenja nisu ostvarila predviđanja o masovnoj navali jeftine radne snage, napominje Jutarnji.