Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj je prisutna od 1994., od kada je kumulativno u hrvatsko gospodarstvo plasirala više od 2 milijarde eura, čime se može smatrati jednim od najvećih pojedinačnih inozemnih investitora u RH. Svojim aktivnostima EBRD podupire rast i regionalni razvoj kompanija, privatizacijske procese, izravne inozemne investicije te razvoj infrastrukture. Aktivnosti EBRD-a integrirane su u okvirima nastojanja međunarodne zajednice za promicanje rasta i stabilnosti u regiji jugoistočne Europe. Trenutačni portfelj EBRD-a u Hrvatskoj (kraj ožujka 2010.) iznosi 1,204 milijarde eura investiranih u 79 projekata.

Kao odgovor na lokalne posljedice globalne financijske krize, koja je ostavila dubok trag i u hrvatskom gospodarstvu, EBRD je u 2009. investirao 248 milijuna eura. Najveći dio investicijskih sredstava plasiran je u sektore industrije i usluga koji sa gotovo podjednakim udjelima slijede financijske institucije, te sektor energetike. U sklopu pojačane investicijske aktivnosti EBRD je lani osigurao financiranje kupnje podzemnog skladišta prirodnog plina (PSP Okoli) od strane Plinacroa, operatera plinskog transportnog sustava u 100-postotnom državnom vlasništvu, čime je neizravno potpomognuta sigurnost opskrbe Hrvatske. EBRD pojačava fokus svog djelovanja u regiji zapadnog Balkana s ciljem podupiranja daljnjeg razvoja i ekonomskog rasta. Trenutačni portfelj investicijske aktivnosti u zemljama regije iznosi 7,772 milijarde eura investiranih u 232 projekta, od čega je gotovo 15 posto uloženo u projekte razvoja energetskog sustava, zaštite okoliša i infrastrukturalne projekte. Svoju investicijsku strategiju u zemljama Regije EBRD gradi na prioritetima daljnjih ekstenzivnih ulaganja u sektor energetike usmjerenih prvenstveno u projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Tako su osnivanjem Inicijative za energetsku učinkovitost u zemljama zapadnog Balkana i Hrvatske u 2008. osigurana sredstva u iznosu od 65 milijuna eura za projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Povod za osnivanjem je činjenica da je u zemljama Regije projektna aktivnost u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti prilično niska. Jedan od bitnijih uzroka je manjak adekvatnog regulatornog okvira, kao i nedostatak kvalitetno pripremljenih projekta. Iskustva EBRD-a u regiji ukazuju da postoji jasna potreba za tržišnim reformama, unapređenjem postojećeg i uvođenjem novog zakonodavnog i regulatornog okvira u sektoru energetike, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta za vođenje i privlačenje investicija privatnog sektora. Razvoj samostalnih projekata u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti pokazao se razmjerno težak zbog više razloga.

Glavni razlozi su: neekonomske cijene energije sa snažnim socijalnim utjecajem, manjak jasnih politika za podupiranje razvoja projekata, manjak mehanizama podrške, te ograničena svijest za potencijal projekata. EBRD je ocijenio investiranje u projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti kao ključni prioritet u zemljama Regije, preuzimajući ulogu premosnice između privatnog sektora i nedostatno razvijenih tržišnih mehanizama. Upravo iz tog razloga u okviru Inicijative za energetsku učinkovitost u zemljama zapadnog Balkana i Hrvatske osnovane su dvije investicijske institucije (programa) Program izravnog financiranja održive energije u zemljama zapadnog Balkana koji za cilj ima osiguranje (su)financiranja projekata na razini do 6 milijuna eura. Drugi program, Kreditni program za održivu energiju zemalja zapadnog Balkana, za zadatak ima osiguranje sredstava partnerskim bankama za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti na razini do dva milijuna eura po projektu. Kroz projekte i program financiran od strane EBRD-a u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u zemljama zapadnog Balkana odvija se transfer znanja i tehnologije, te kroz usku suradnju sa vladama i vladinim organizacijama pojedinih zemlja vrši se nužna izgradnja institucionalnih kapaciteta potrebnih za praćenje, razvoj i primjenu projekata. Kao vid strateške koristi država Regije, EBRD kroz primjenu projekata i djelovanje u energetskom sektoru i sektoru infrastrukture resornim ministarstvima, tržišnim regulatorima i mrežnim operaterima pruža izravnu i neizravnu potporu u vidu primjene prioritetnih politika i regulatornih reformi.

To se odvija kroz tehničku pomoć regulatornim i izvršnim agencijama i to kroz korekciju potpora ili postojećih barijera za koje je utvrđeno da ograničavaju rast proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora energije, razvoj adekvatnih sustava potpore, smjernice za integraciju obnovljivih izvora energije u postojeću mrežu, razvoj i/ili unapređenje regulatornih i administrativnih procedura za obnovljive izvore energije, te razvoj i argumentaciju indikativnih nacionalnih ciljeva proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i podršku u razvoju zakonodavnih okvira. U razdoblju do 2013. EBRD je, kao jedan od prioriteta u Hrvatskoj, definirao pripremu projekata u suradnji sa EU i EIB-om u okviru Investicijskog programa za zemlje zapadnog Balkana. EBRD je kao prioritete definirao investicije u projekte unapređenja energetske efikasnosti i projekte obnovljivih izvora energije, kao i projekte koji za cilj imaju diversifikaciju i sigurnost opskrbe energijom. Kao najveće izazove EBRD uviđa poticanje investicija sektora industrije i kućanstava u energetsku učinkovitost i to kroz formiranje tržišnih cijena električne energije i prirodnog plina, kao i dokidanje ne-ekonomskih barijera investicijama, diversifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe, te participaciju domaćih tvrtki u pripremi i izgradnji uređaja i postrojenja za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost. Bez toga uslijedilo bi samo daljnje osiromašivanje zemalja regije.

Goran Granić, Autor i ujedno direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar; Marko Karan, (EI Hrvoje Požar), koautor je teksta