Energetski crowdfunding Greenpeacea rade Hrvati

Foto: Filip Brala/PIXSELL Foto: Filip Brala/PIXSELL

Greenpeace zbog ovog ugovora osniva zakladu za podršku financiranju, izgradnji i menadžiranju energetskih zadruga.

Greenpeace, najutjecajnija nevladina organizacija na svijetu i globalni simbol za ekologiju, održivi razvoj i aktivizam za očuvanje planete potpisala je ekskluzivan ugovor o energetskom crowdfundingu (grupnom financiranju) na području Europe s hrvatskim startupom AMPnetom. Naš predstavnik objavio je to na finalu najvećeg startup natjecanja u srednjoj i istočnoj Europi InnoEnergy PowerUpa 2019., a koje je upravo završilo u Krakowu u Poljskoj.

Mislav Javor, osnivač i direktor AMPneta, kaže da taj posao simbolizira sve ono što sa svojom platformom za grupno financiranje projekata obnovljive energije žele postići. "Ne mogu ulaziti u planove Greenpeacea, ali mogu potvrditi da smo potpisali ugovor s njima. Riječ je o ekskluzivnom ugovoru za područje Europe po kojem će oni koristiti isključivo našu, AMPnetovu platformu za grupno financiranje i menadžiranje energetskih projekata", kaže Javor.

Greenpeace, kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, zbog ovog ugovora trenutačno u Nizozemskoj osniva zakladu specijaliziranu za podršku financiranju, izgradnji i menadžiranju energetskih zadruga. To bi omogućilo da suradnja između Greenpeacea i AMPneta postane operativna do kraja ove godine. Nevladina organizacija sa sjedištem u Vancouveru i operacijama u četrdesetak država, čiji je godišnji budžet na razini četvrt milijarde eura te broji 2900 zaposlenih i 15.000 volontera, u Europi želi potaknuti masovni prelazak na obnovljive izvore energije. Drugim riječima, želi potaknuti masovnu gradnju vjetroelektrana, solara i drugih obnovljivih izvora. EK je lani predložila nekoliko scenarija svojim članicama, među kojima je i da EU do 2050. potpuno dokine emisije CO2. No, čini se da je spremnost na takve, čak dosta radikalne opcije, itekako postoji.

Strateški cilj o nultoj emisiji CO2 do 2050. već je dobio službenu podršku Austrije, Irske, Litve i Luksemburga. Greenpeaceov je pak plan provesti financiranje i upravljanje novom energetskom infrastrukturom na efikasniji, odnosno alternativan način. Trenutačno velike energetske kompanije još koriste stare, tradicionalne modele razvoja. Primjerice, u Hrvatskoj je prije mjesec dana Hrvatska elektroprivreda (HEP) najavila da će do 2023. sama uložiti 750 milijuna kuna u solarne elektrane. Time bi do 2030. u Hrvatskoj podigla proizvodnju električne energije iz solara za sedam puta na 350 MW. Nijemci su pak kroz paneuropski projekt CrowdfundRES lani dokazali da se može drugačije. U tri godine po cijeloj su Europi podržali 18 projekata grupnog financiranja obnovljivih izvora energije.

Kao rezultat, skupljeno je 29,5 milijuna eura (oko 218 mil. kn) s kojim su izgrađene elektrane ukupne snage 110MW. Usto, zabilježili su uštede energije od 37 posto, a emisija CO2 smanjena je za 270 tona godišnje. Najvažnije pak, procijenili su da se u EU budi tržište grupnog financiranja energetskih projekata. "Na šest tržišta koja smo promatrali - u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, do 2020. vidimo barem 30 novih projekata za grupno financiranje kojima se želi graditi zelene elektrane snage preko 300MW. Očekujemo da će ta brojka samo rasti te uključivati i veće projekte", navodi CrowdfundRES. 

Dodatno ističu Francusku, gdje se u razdoblju od 2018. do 2021. planira izgraditi zelenih elektrana snage čak 8 GW. To znači da bi građani u Francuskoj sami mogli biti zainteresirani da u idućih nekoliko godina ulože 300 milijuna eura vlastitog novca u izgradnju obnovljivih izvora energije. Ili pak da to skupe kroz grupno financiranje. I Greenpeace već ima vlastito iskustvo s grupnim financiranjem. Prije osam godina uspješno je skupio sredstva za novi brod Rainbow Warrior, koji je 2017. posjetio i Rijeku, promoviravši "Mediteran bez plastike".

U Hrvatskoj je pak Zadruga za etično financiranje (ZEF) kroz grupno financiranje članova sredinom prošle godine za 21,74 milijuna eura kupuje vjetroelektranu Kom-Orjak-Greda u Blatu na Cetini, ali još nema informacija o finalizaciji tog posla. Ulozi zadrugara kretali su se između 2500 i 7,5 milijuna kuna, a očekivani povrat zadrugara je od 5,5% do 6,5%. Mislav Javor iz AMPneta, koji je lani primio prvu investiciju, od 100.000 dolara od Aeternity Venturesa, navodi da su upravo na primjeru vjetroelektrane Orjak našli prostor za suradnju sa ZEF-om.

"Oni su to radili ručno i to im je bilo vrlo teško. Naša platforma sve to automatizira te omogućuje i onboarding korisnika i trgovanje energijom. Kad smo spojili iskustvo ZEF-a i našu tehnologiju shvatili smo da na poslu sa Greenpeaceom možemo surađivati", kaže Javor. Dodaje da će stoga Greenpeace biti operater zaklade i voditi cijeli posao, ZEF će formalno biti operater platforme, a AMPnet pružatelj vlastite cloud tehnologije. "Za AMPnet to znači da ćemo sa sadašnjih 5 do kraja 2019. narasti na 15 zaposlenika", zaključuje Javor.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!