Ekonomija raste, a krediti privatnom sektoru padaju

Konj pije kad je žedan, tako i banke kreditiraju kad su žedne rizika i očekuju dobit, kaže Šonje/ Dalibor Urukalović/PIXSELL Konj pije kad je žedan, tako i banke kreditiraju kad su žedne rizika i očekuju dobit, kaže Šonje/ Dalibor Urukalović/PIXSELL

Potvrđen početak oporavka bez kredita što je pojava već viđena širom EU, kaže ekonomist Velimir Šonje.

Česta debata, je li rast posljedica kreditiranja ili je kreditiranje banaka prirodni rezultat rasta BDP-a, dobilo je odgovor.

Vlada se pohvalila rastom u drugom kvartalu od 1,2 posto, no najnovije brojke pokazuju da zajmovi privatnom sektoru - padaju. Posljednjih mjeseci krediti državi rastu i u srpnju su veći sedam posto na godišnjoj razini. Isto ne vrijedi za tvrtke i građane: stopa pada kredita tvrtkama veća je od tri posto, a plasmani stanovništvu manji su 0,2 posto što je prvi pad od kraja 2014., stoji u 'Pregledima' HUB-a. "Time je potvrđen početak oporavka bez kredita", ističe Velimir Šonje u analizi portalu banka.hr.

"Pojava je već viđena širom EU prethodnih godina. Kada se većina drugih članica počela oporavljati, ekonomski rast nije dosegnuo stope iz ranijih postrecesijskih epizoda, a oporavak kredita zaostajao je za oporavkom BDP-a", ističe.  Kako je moguć rast bez kredita i je li dugoročno održiv? Nema sumnje da je potražnja je mlaka, građani i tvrtke opečeni krizom još su oprezni. Ni banke ne žure kreditirati iako novca ima u izobilju što je guverner HNB-a ilustrirao izjavom 'doveo sam konja do vode, ali ga ne mogu natjerati da pije'.

"Konj pije kad je žedan. Tako i banke kreditiraju kad su žedne rizika. A žedne su rizika kad im se budućnost čini dobrom i kad očekuju solidnu dobit", objašnjava. Banke mogu računati na oko 4 posto povrata na kapital što je, iako u porastu, još ispod prinosa na državne obveznice. Kreditiranje neutaživih apetita države bankama je igranje na sigurno jer se regulacijom stvara privid niske rizičnosti tih plasmana. U konačnici, slab rast bez rasta kredita privatnom sektoru je moguć, no on ima svoj rok trajanja i, kako kaže Šonje, taj kraj zove se fiskalna nesolventnost.
 

Komentari (4)
  • prokurist
    prokurist 22:21 10.9.2015.

    Ekonomija raste!?
    Do nedavno su ekonomisti šutjeli, a sada valjaju veće gluposti o ekonomiji od onih koji u životu kunu nisu jednom okrenuli..

  • Pero7
    Pero7 21:05 10.9.2015.

    Nema kraja uništavanja Hrvatskog gospodarstva svakodnevno izmišljaju novih poreze:

    Od 01.01.2016. obaveza je iznajmljivača u turizmu da pribave Energetski Certifikat što je ustvari novi porezni namet ovih gulikoža koji pljačkom siromašnih iznajmljivača žele zaposliti svoje uhljebe.

    A da spomenem još i duplo (2 x) plaćanje odvoza smeća za iznajmljivače (Murter), i RTV pretplata , ZAMP……

    A neki dan su nam poskupili i struju.

  • viewer
    viewer 11:32 10.9.2015.

    Svaki iole pametan poduzetnik nece, cijelu dobit izvalciti iz firme, nego ce jacati operativni kapital, da bi sto manje bio ovisan o bankama. Danas jos vise nego prije par godina, jer su prinosi na stednju jako skromni a krediti jos uvijek relativno skupi.
    Velike kompanije, kao sto su VW ili Daimler, imaju svoje interne Banke, koje kreditiraju kupce odnosno njihovu klijentelu.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve