Realizacija LNG terminala na lokaciji Petrokemije u Omišlju po predviđenim rješenjima uzrokovala bi ozbiljno pothlađivanje mora, uništenje flore i faune, pad aktivnosti turizma te bi predstavljala i opasnost od terorističkih napada, upozorava udruga Eko Kvarner.

Udruga je oformila vlastitu radnu grupu koja je analizirala preliminarnu studiju, nedavno predstavljenu Ministarstvu zaštite okoliša, o izboru lokacije za terminal UPP-a na području Kvarnera i riječkog zaljeva, koja u uži izbor stavlja dvije lokacije: Omišalj i Rašu, a na inzistiranje župana Jakovčića, Vladino Povjerenstvo umjesto Raše “vraća u igru” lokaciju Plomin. No akcent je analiza lokacije Petrokemije Omišalj. Prema Studiji, koju je izradila zagrebačka tvrtka Ekonerg, zaključuju da su zanemarena dva čimbenika: pothlađenje mora, te opasnost prevelike blizine postrojenja Petrokemije. Da bi se plin mogao transportirati, on se najprije mora zagrijati i sa temperature od minus 162 stupnja Celzija podići na plus 20 stupnjeva. U procesu se planira koristiti more za zagrijavanje. Problem je što bi za zagrijavanje plina trebalo dnevno koristiti oko 1,5 mil. kubika mora, tumači Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera. To bi onda uzrokovalo pothlađenje Kvarnera. Biolozi smatraju da bi utjecaj na biljni i životinjski svijet bio revolucionaran, a ne evolucijski jer bi se zbio preko noći. Ribari procjenjuju da bi to značilo pomor sardele, oslića i škampa. Postojeći LNG u Europi smješteni su svi na otvorenom moru, osim jednog u Turskoj, smještenog u većem zaljevu od Kvarnera. Studija o zonama rizika LNG terminala, Sandia, napravljena za američku Obalnu stražu, definira stupanj rizika a prema tim kriterijima, smještaj LNG-a u Omišalj zbog blizine postrojenja Petrokemije spada u zonu visokog rizika, navodi Piršić.