EK: Konkurencija na hrvatskom tržištu energije i dalje ograničena

Photo: Borna Filic/PIXSELL Photo: Borna Filic/PIXSELL

Konkurencija na hrvatskom tržištu energije još je uvijek jako ograničena, konstatirala je Europska komisija u izvješću o integraciji tržišta energije u Europskoj uniji, sugerirajući pojačana ulaganja u prekograničnu infrastrukturu na europskoj razini.

Konkurencija na hrvatskom tržištu energije još je uvijek jako ograničena, konstatirala je Europska komisija u izvješću o integraciji tržišta energije u Europskoj uniji, sugerirajući pojačana ulaganja u prekograničnu infrastrukturu na europskoj razini.

"Konkurencija na tržištu energije u Hrvatskoj i dalje je jako ograničena i potrebno je otvoriti tržište kako bi se poboljšala investicijska klima i stvorili poticaji za nove tržišne aktere", navodi se u jučer objavljenom izvješću EK o integraciji tržišta energije u EU.

Bruxelles preporučuje Zagrebu ubrzano ukidanje regulacije veleprodajnih i maloprodajnih cijena i dovršetak procesa odvajanja proizvodnje od sustava prijenosa.

Sugeriraju također ukidanje prepreka izvozu i uvozu plina i napominju da je ulaganje u terminal za ukapljeni plin (LNG) na Krku "od strateške važnosti za energetsku sigurnost regije".

Tema je izvješća praćenje procesa stvaranja takozvanog unutarnjeg tržišta energije u Europskoj uniji, koji se Komisija nada završiti do kraja ove godine a trebao bi prema njihovim procjenama donijeti ekonomsku korist u rasponu od 16 do 40 milijardi eura godišnje.

Za Europsku uniju u cjelini Bruxelles sugerira pojačana ulaganja u stratešku prekograničnu infrastrukturu i u razvoj 'pametnih' distribucijskih mreža, kao i usvajanje zajedničkih europskih propisa o njihovom korištenju.

Među postignućima izdvajaju pad veleprodajnih cijena električne struje za trećinu i stagnaciju veleprodajnih cijena plina, gradnju prekogranične infrastrukture i prekograničnu trgovinu.

U aneksu izvješća analiziraju položaj regulatora u pojedinim članicama, koji bi i nakon integracije europskog tržišta trebali pratiti cijene električne struje i jamčiti ravnopravno tržišno natjecanje na razini pojedinih zemalja, napominje informativni portal EUobserver.

Zabrinjava ih neovisnost slovačkih i bugarskih regulatora za tržište energije, pri čemu Bratislavi spočitavaju nedostatno uključivanje europskih propisa o tržištima električne struje i plina u nacionalno zakonodavstvo.

Sofija bi pak po EK trebala kreirati transparentniji postupak imenovanja čelnika nadležnih regulatora.

Zajedno s Ciparom, Estonijom i Francuskom, Bugarska je izložena kritici i zbog nedostatnih sredstava odnosno ekipiranosti regulatora. Tako je bugarski regulator sastavni dio veće agencije koja raspolaže s oko 1,86 milijuna eura. Estonska agencija također je nadležna i za druge tržišne segmente a raspolaže s 1,83 milijuna eura.

Ciparski regulator zapošljava pak samo 11 službenika, primjećuju u Bruxellesu, ne navodeći pritom koliko bi zaposlenih odnosno koliki proračun regulatori trebali imati na raspolaganju, osim da bi trebali biti "primjereni".

U elektronskoj poruci EUobserveru glasnogovornica EK izrazila je tek "načelnu zabrinutost... što su zadaće regulatora u proteklim godinama značajno uvećane... pri čemu se razmjerno tome nisu u pravilu povećavali i njihovi resursi i proračuni".

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve