EK još ne sugerira zeleno svjetlo za Vladin plan rezanja

Autor: Jadranka Dozan , 25. veljača 2014. u 22:00
Željko Lovrinčević/ Goran Jakuš/PIXSELL

Procjene 6% deficita u 2013. i projekcije javnog duga od 67,4% BDP-a bolje su od stvarnog stanja, kaže Željko Lovrinčević.

U odnosu na jesenske prognoze Europske komisije za hrvatsku ekonomiju i javne financije, u utorak objavljene zimske nešto su lošije, ali i u tako pogoršanima anlitičari prepoznaju dozu "političke korektnosti" i optimizma.

Drugim riječima, i nove procjene o 6 posto deficita u 2013. i projekcije javnog duga 2014. od 67,4 posto BDP-a bolje su od stvarnog stanja, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Uz potvrdu jesenašnje procjene ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda za 0,5 posto realno, i to pod pretpostavkom pozitivnog doprinosa neto izvoza i investicija, u Komisiji navode da prevladavaju negativni rizici, a asimetrični rizici, kaže, sugeriraju da je to više optimističan nego bazni scenarij. Takvim ga vidi i Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria banke.

S obzirom na skori rebalans poračuna, pak, možda su i najznakovitije opaske i brojke vezane uz Vladin plan da fiskalnu prilagodbu dobrim dijelom osloni na prijenos dijela mirovinske štednje tijekom ove i iduće godine te uvođenje triju novih poreza kojima bi se pokazao kontinuitet povećanih (strukturnih) prihoda. Iz pratećih se objašnjenja ne da naslutiti ‘zeleno svjetlo’ za Vladin plan fiskalne prilagodbe koja se traži u postupku prekomjernog deficita.

Analitičari EK podcrtavaju, naime, da se prema novim računovodstvenim pravilima za nacionalne račune, koja stupaju na snagu ove jeseni (ESA2010), takvi prijenosi više neće računati. Međutim, domaći ekonomisti reći će kako se u ovim prognozama ipak ne treba iščitavati konačna odluka o tome. Vjeruju da će se o tome ipak odlučivati “politički” pa još nije isključeno da će nam se “progledati kroz prste”. Prognoze EK za ovu godinu uključuju izvorni proračun i zakonodavne promjene u mirovinskom sustavu usvojene u saboru u siječnju, ali ne i rebalans proračuna ili dodatne mjere o kojima se još uvijek raspravlja.

Uz takav obuhvat, deficit opće države trebao bi ove godine pasti sa 6 na 5,4 posto BDP-a, ali se kod strukturnog deficita predviđa rast sa 4,7 na 5,7 posto. To je ipak malo smanjenje u odnosu na jesensku prognozu, kad se predviđao rast sa 4,1 na 6 posto, ali i jasna poruka da se od Vlade očekuju strukturne reforme. Istodobno, zbog i dalje visoka deficita i prigušenog rasta nominalnog BDP-a, za državni dug najnovije prognoze Europske komisije ove godine predviđaju da će porasti s lanjskih 64,9 na 67,4 posto BDP-a, dok bi dogodine dosegnuo 68,7 posto. Iduće godine očekuje se i ubrzanje gospodarskog rasta na 1,2 posto, jer se računa i na blago jačanje domaće potražnje. U najnovijim prognozama EK je ostala i pri procjeni lanjskog pada od 0,7 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close