U Hrvatskoj ljekarničkoj komori kažu da je teško predvidjeti kako će se riješiti situacija s nagomilanim dugovima za lijekove i rokovima plaćanja koji su probili sve rokove, ali se nadaju da će državna administracija pronaći načina da riješi nastali problem na zadovoljstvo svih. Problem je, smatraju u Komori, što nisu uključeni u pregovore oko rješavanja ovog problema koji se posljednjih mjeseci vode u Ministarstvu zdravlja te što unatoč dopisima od nadležnih nisu dobili nikakve odgovore."U posljednje vrijeme svi su se bavili dugovima bolnica što je, naravno, prioritet za riješiti. Iako i mi imamo problema u poslovanju, dok god nema nestašice lijekova situacija je donekle podnošljiva", kaže mr. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore, dodajući kako je to jedan od razloga zašto nisu glasnije upozoravali na probleme koje imaju.

Unaprijed potrošen novac
Portolan objašnjava kako su kašnjenja od strane HZZO-a u plaćanju računa prema ljekarnama počele s početkom prošle godine donošenjem privremenog proračuna. Prva sanacija je provedena u svibnju, a nakon toga i u lipnju kada je Ministarstvo zdravlja platilo 470 milijuna kuna bolničkih dugova za lijekove, ali na način da je  prijevremeno iz državne riznice povuklo novac namijenjen za lijekove na recept. Nakon toga, objašnjava Portolan, počinju se produljivati rokovi plaćanja iznad ugovorenih 180 dana. "Na dan 31. prosinca 2012. rokovi plaćanja dosegli bi 240 dana. Međutim, krajem prosinca plaćeni su računi za dva tjedna, a u siječnju još jedan mjesec pa smo trenutno na 195 dana", kaže mr. Portolan. Pred ljekarnicima je i period u kojem će sklapati nove ugovore s HZZO-om, no ono što se u ovom trenutku ne zna, kaže Portolan, jest koji će rok plaćanja biti naveden u ugovoru. "Trenutno je ugovoreni rok 180 dana, a Zakon o financijskom poslovanju predviđa plaćanje u zdravstvu u roku od 60 dana", kaže mr. Portolan dodajući kako s druge strane imaju potporu dobavljača koji prihvaćaju ugovoreni rok od HZZO-a i sukladno tome onda i rokove plaćanja prema njima. No, u ovom trenutku, dodaje, ne znamo kada ćemo dobiti nove ugovore pa shodno tome ne možemo potpisati niti ugovore s dobavljačima.

Neodgovorno poslovanje
Kako doznajemo, ljekarnama se novi ugovori još ne nude jer HZZO nije dobio tumačenje Ministarstva financija spadaju li ljekarne u poslovne subjekte ili će se tretirati kao dio javnog zdravstva."Zakon se neće moći primjenjivati ako ga država ne počne primjenjivati", smatra mr. Portolan. Dodaje da bi ljekarnama trebalo platiti oko milijardu kuna da se svedu u rokove od 60 dana, a tu računaju na novac koji je predviđen Zakonom o sanaciji javnih ustanova koji je 1. siječnja stupio na snagu."Tri godine smo imali stabilnu situaciju jer je HZZO redovito podmirivao račune. Možemo i dalje ostati u 180 dana, ali samo pod uvjetom da se redovito plaća", kaže mr. Portolan. Dodatni je problem, kaže Portolan, što neke ljekarne kasne s plaćanjima pa dobavljačima plaćaju i u rokovima od 250 do 300 dana."Procjenjuje se da između 15 i 20 posto ljekarni odnosno njih 150 do 200 ima veće obveze prema dobavljačima nego što potražuju od HZZO-a", kaže mr. Portolan. Na pitanje koji je tome razlog odgovara kako su one ljekarne koje vode odgovorno poslovanje i ispunjavaju svoje financijske obveze  uglavnom u dogovorenim rokovima.

PDV

Promet nije smanjen

Iako je 1. siječnja ukinuta nulta stopa PDV-a na lijekove koji se izdaju na recept i uvedena stopa od pet posto, Portolan kaže kako zbog toga promet u ljekarnama nije smanjen te kako većina građana to nije osjetila. Ova odluka, dodaje, pogodila je samo onaj manji broj pacijenata koji lijekove s Osnovne i Dopunske liste kupuju na privatni recept.

Hrvats​ka i EU

Prekogranična suradnja

Što se tiče ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kaže Portolan, nema nekih posebnosti koje se odnose na ljekarničku djelatnost. "Ono što moramo uskladiti jesu propisi koji se odnose na direktivu o prekograničnoj suradnji, primjerice, mora se regulirati pod kojim uvjetima državljani iz članica EU mogu u Hrvatskoj podizati lijekove", kaže Portolan. Također se treba utvrditi moraju li županijske ljekarne, koje su obveznice provođenja postupka, provoditi javnu nabavu i za lijekove i ostale proizvode koji služe za daljnju prodaju, od čega su do ulaska u EU bile izuzete. "Naime, cijene lijekova su određene od strane HZZO-a i nema potrebe da ljekarne provode javnu nabavu. Isto tako, ljekarne nisu te koje određuju što se propisuje pacijentima", kaže Portolan dodajući da su o tome nedavno razgovarali i sa slovenskim kolegama.  U Sloveniji je situacija suprotna od one u Hrvatskoj, objašnjava, odnosno 80 posto ljekarni je u državnom vlasništvu koje od ulaska u EU provode postupak javne nabave. Portolan kaže da Slovenska lekarniška zbornica traži da se ljekarne izuzmu iz postupaka javne nabave.

Lijekovi u brojkama

• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje mjesečno ljekarnama plaća oko 260 milijuna kuna odnosno na godišnjoj razini oko 3,1 milijardu kuna za lijekove

• U 2011. godini izdano je 50,2 milijuna recepata, a procjenjuje se da ih je u 2012. godini bili četiri do pet posto više.

• U Hrvatskoj je trenutno oko 1100 ljekarni, od kojih je 80 posto odnosno njih oko 900 u privatnom vlasništvu i zakupu, dok ih je oko 200 u državnom vlasništvu.

• Bolesnici u Hrvatskoj troše znatno manje lijekova u odnosu na bolesnike u Sloveniji i Mađarskoj.

• Cijene lijekova su znatno niže nego u većini zemalja EU

• U posljednjih sedam godina, lijekovi na Listi HZZO-a izgubili su 20 posto svoje vrijednosti

• Ukupna se potrošnja lijekova povećala 27 posto, što je više nego nominalni BDP, koji je u tom razdoblju rastao 25 posto

• Udio ukupne potrošnje lijekova u BDP-u iznosi 1,4 posto (više nego za znanost i visoko obrazovanje zajedno)

• Udio preko HZZO-a iznosi 90 posto ukupne potrošnje (razvijene zemlje imaju 61,3 posto).