U proteklih pola godine industrijska proizvodnja samo u jednom mjesecu (veljači) nije zabilježila pad obujma u odnosu na isti mjese prethodne godine, a kumulativno je do kraja travnja on u znaku stagnacije.
Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima državnih statističara, travanjska proizvodnja u odnosu na ožujak je bila 0,9 posto slabija, a u usporedbi s lanjskim travnjem 1,3 posto. Time je u kumulativni rezultat 2018. (prva četiri mjeseca) u odnosu na prošlu godinu zakoračio u zonu minusa (-0,1%). Za analitičare je to jasan znak laganog usporavanja gospodarstva, s tim da pritom uglavnom dodaju i "unatoč solidnom rastu osobne potrošnje".
A solidna dinamika osobne potrošnje očituje se i u činjenici da je od glavnih industrijskih grupacija u travnju praktično samo kod Netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen rast (3,8 posto). Pritom, primjerice, proizvodnja prehrambenih proizvoda zabilježila rast od 9,2 posto (u prva četiri mjeseca 5,6%). Nasuprot tome, kod kapitalnih proizvoda ovogodišnji je travanj bio više od 12 posto slabiji nego lanjski, a približno takav je i skor prva četiri mjeseca.
16 posto
manje kemikalija i kemijskih proizvoda u prva 4 mjeseca
Pogoršanje pokazatelja industrijske proizvodnje unazad pola godine dijelom se pripisuje i padu potražnje za domaćim proizvodima s glavnih nam izvoznih tržišta, sugerirajući i usporavanja gospodarske aktivnosti u EU.
No, slabljenje rezultata u značajnoj mjeri odražava i problem nerestrukturiranosti pojedinih sektora, u prvom redu dubioza kojima svjedočimo u Petrokemiji i brodogradnji. Pritom su u prvom planu dubioze Uljanika, ali i Brodosplit je daleko od toga da nije bremenit problemima. Kako bilo, upravo je kod brodova tj. proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava u travnju zabilježen najveći godišnji pad proizvodnje – za čak 44 posto, a isto vrijedi i za kumulativni pad proizvodnje tog sektora od čak 32% u prva četri mjeseca.
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (dio koje je Petrokemija) pak u travnju je zabilježila gotovo 20-postotni pad, ali i u prva četiri mjeseca on je zamijetan, 16 posto. Analitičari uglavnom računaju da će stopa rasta industrijske proizvodnje ove godine u prosjeku biti nešto niža od lanjske, kako zbog usporavanja domaće tako i gospodarske aktivnosti u EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa radi ti zanat, nitko ti ne brani, al nemoj uzimati od poreznik obveznika milijarde da bi netko radio zanat, a nije profitabilan vec 25 godina. I meni se nudila odlična placa, al nema šanse da radim u ugostiteljstvu, al realno je da bi to ZARADILO milijarde, a ovako smo IZGUBILI milijarde.
Slazem se. Sto je najgore ne trebaju izmisljati toplu vodu. Imamo derutnih hotela koji samo cekaju da ih netko uzme u zakup po principu javo-privatnog partnerstva, zeljeznice imaju poprilicno veliki broj neiskoristenih kapaciteta i tko zna sto jos. Stvar je politicke volje, jer onih koji bi nesto stvarali ima.
Da bi istina bila potpuna prerađivačka industrija u koju spadaju i petrokemija i brodogradnja u IV mesecu uopce nije u minusu
Pa radi ti zanat, nitko ti ne brani, al nemoj uzimati od poreznik obveznika milijarde da bi netko radio zanat, a nije profitabilan vec 25 godina. I meni se nudila odlična placa, al nema šanse da radim u ugostiteljstvu, al realno je da bi to ZARADILO milijarde, a ovako smo IZGUBILI milijarde.
@Podravina
Pa ne zele svi raditi u ugostiteljstvo, biti profesionalni ulizice. Mrzio sam taj posao. Price gdje i sta je tko jeo, kakav je koktel, kvaliteta vina, kave, jela. Vrhunac snobizba. Radio sam u ugostiteljstvu jer sam morao, savjesno obavljao svoj posao i bio dobro placen, ali bi radije radio neki zanat pa makar i za manje novaca.
Na kraju dana bogatasi tog grada su bili zanatlije. Kovopokrivaci, limari, elektricari, automehanicari itd. Nitko od njih nije naslijedio bogatstvo, a bili su bogati i za zapadne standarde. Zato ili zanat ili tehnicki fakultet, medicina ako ce se ici van.
Ima svijetlih primjera, ali to sa skverovima je katastrofa, u prazno ulupani novci. Ocigledno je da treba nesto mijenjati, pocevsi od sefova jer radnici ce raditi ono sto im se kaze, ali to se nece dogoditi.
Uključite se u raspravu