Državi donose milijarde, a žele ih ukinuti zbog 900 tisuća kuna

Barbara  Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike/ Boris Sćitar/Vecernji list/PIXSELL Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike/ Boris Sćitar/Vecernji list/PIXSELL

Funkcije Agencije, koja ugovara poslove istraživanja nafte i plina, trebale bi biti podijeljene između Geološkog instituta i Agencije za investicije i konkurentnost.

Dok se vode intenzivne javne rasprave oko toga treba li raspisati referendum oko najavljenog novog ciklusa istraživanja rezervi ugljikovodika u Hrvatskoj, ključna institucija zadužena za operativnu provedbu tog procesa - Agencija za ugljikovodike (AZU) - uskoro bi mogla biti ukinuta.

Funkcije Agencije, koja trentuno radi na ugovaranju dva investicijska ciklusa - istraživanjima ugljikovodika na moru i kopnu - vrijedna više stotina milijuna eura, trebale bi tako biti podijeljene između Hrvatskog geološkog instituta i Agencije za investicije i konkurentnost, a sve kako bi se ostvarile uštede od 900 tisuća kuna godišnje. Ovaj, poprilično ekscentričan zaključak proizlazi iz Izvještaja o provedbi dubinske analize rashoda državnog proračuna koju je za potrebe Vlade provelo Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Cilj analize bio je predložiti paket mjera koji bi rezultirao smanjenjem rashoda od deset posto u odnosu na prproačunski plan iz 2014., a cijelo jedno poglavlje analize posvećeno je statusnim promjenama u sferi javnih institucija i paradržavnih tijela.

A jedna mjera u tom segmentu tako bi trebalo biti i ukidanje Agencije za ugljikovodike, institucije osnovane prije tek nešto više od godinu dana. Kako je zaključak analize službeno prihvaćen od strane nadležnog Povjerenstva, gašenje Agencije trenutno je realna opcija. Ne ulazeći u ocjenu proporcionalnosti mogućih ušteda i rizika koji proizlaze iz te mjere, s obzirom na potencijalno golemu financijsku vrijednost poslova kojima se Agencija bavi i činjenicu da se radi o tijelu koje se ne financira iz državnog proračuna, već i letimičan uvid u samu analizu koju Poslovni dnevnik ima u posjedu, otvara ozbiljne dvojbe o kvaliteti cijelog dokumenta. Samo za ilustraciju ozbiljnosti teksta dovoljno je reći kako sporno poglavlje - koje se također bavi i pripajanjem Hrvatske agencije za naftu i naftne derivate Ministarstvu gospodarstva - počinje rečenicom: "Nafta je po svom kemijskom sastavu ugljikovodik. Stoga nije ni logično niti rentabilno imati dvije agencije zadužene za brigu o ugljikovodicima".

Isti paušalni stil vidljiv je i u nastavku dokumenta, a predloženo ukidanje agencije analizira se isključivo kroz analizu rashoda i njihovo potencijalno smanjenje. Tako se potencijalni benefiti pri ukidanju Agencije za ugljikovodike faktički svode isključivo na uštede na troškovima najma poslovnih prostora, te komunalne usluge i energiju, jer bi se, kako je pretpostavljeno, veći dio sadašnjih djelatnika AZU-a preselio u prostore geološkog instituta. Pri tome se navodi i, doduše nekvantificirani, potencijal smanjenja troškova zaposlenih jer agencija ne bi imala potrebu za troje ljudi zaposlenih u pisarnici, niti osobu za odnose s javnošću. Ipak, nejasno je temeljem čega je donesen taj zaključak s obzirom da AZU, među svojih 16 zaposlenih, nema ni pisarnice, ni osobe zadužene za odnose s javnošću.

Na kraju, možda i najbizarniji detalj analize je onaj gdje se kao razlog za spajanje AZU-a i Hrvatskog geološkog instituta navodi i potencijalno dugoročno smanjenje rashoda za intelektualne usluge od milijun kuna. Inače, po svemu sudeći, radi se o milijun kuna koje je AZU platio Instiutu za usluge formiranja baze geoloških podataka. Može li se tu onda uopće govoriti o uštedi? S obzirom na očite nedostatke provedene analize, za očekivati je da će se oko ovog pitanja prije donošenja konačne odluke morati provesti detaljnije konzultacije. Osim pitanja realne veličine potencijalnih ušteda, postoji i cijeli niz drugih dvojbi koje se trebaju razmotriti. Prvenstveno, pitanje je u kojoj je mjeri Hrvatski geološki institut, kao znanstvena institucija, kadrovski i organizacijski spreman za regulativne i komercijalne poslove koje provodi Agencija.

Drugo pitanje je da li je nakon jasne intencije Vlade da u Agenciji stvori središnje državno provedbeno tijelo za proces gospodarenja ugljikovodičnim sirovinama u Hrvatskoj, poželjno taj proces razdvajati na više provedbenih tijela. Temeljem prijedloga iz sporne analize, taj proces sada bi bio podijeljen na način da bi posao vođenja natječaja i sklapanja koncesijskih ugovora vodila Agencija za investicije i konkurentnost, dok bi se nadzorom njegovog provođenja bavio Hrvatski geološki Institut.

Važno je pritom napomenuti da bi tako proces bio podijeljen između dva resora, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod čiju nadležnost spada Institut, te Ministarstva gospodarstva koje je odgovorno za rad Agencije za investicije i konkurentnost. Na koncu, veliko je pitanje i kako bi ova statusna promjena usred dva velika investicijska procesa utjecala na međunarodni investicijski imidž Hrvatske s obzirom na činjenicu da su pravna nesigurnost i česte izmjene regulatornog okvira već dugo među glavnim prigovorima stranih ulagača na poslovnu klimu u Hrvatskoj.

Komentari (8)
  • Tehnocroat
    Tehnocroat 20:02 8.4.2015.

    U ovoj zemlji izmisljenih radnih mjesta i nepotrebnih agencija pravo je cudo sto se jos netko nije sjetio otvoriti posebnu agenciju za ugljik i posebnu za vodik.

  • Twixer
    Twixer 19:11 8.4.2015.

    Jesu li ovi sto su se javili na natjecaj potpisali ugovore?

    Mislim da je rok bio 2. travnja

    O kakvim milijardama Biocina prica?

  • miami
    miami 18:48 8.4.2015.

    AGENCIJE = MINISTARSTVA ……..Ako baš Agencija mora postojati, nek to bude JEDNA KANCELARIJA u tom resornom Ministarstvu i gotovo!
    Koji će nam vrag tolika Ministarstva i Agencije….zajedno, pa to je pakao
    od troškova!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve