Država u samo pet godina udvostručila udjel u dugu

Autor: Tomislav Pili , 30. srpanj 2014. u 10:43
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Uz ovakvu strukturu ekonomije i potrebe države, dug može – u najboljem slučaju – tek stagnirati.

Nakon što je dotaknuo rekordnu razinu, stručnjaci su podijeljeni oko smjera u kojem će hrvatski vanjski dug krenuti u sljedećih nekoliko godina.

Na kraju prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug porastao je 3,3 posto dosegnuvši 46,4 milijarde eura ili 108,1 posto BDP-a. To je najviša razina ikada, a posljedica je rasta obveza, ali i pada gospodarstva.Analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke navode kako podaci pokazuju da je bruto inozemni dug u ožujku porastao već peti mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je 17 mjeseci uzastopno – od lipnja 2012. do listopada 2013. godine – bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini.

"U relativnim pokazateljima zaduženosti, omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je, osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnosti, odnosno nominalnog smanjenja BDP-a", pojašnjavaju analitičari RBA. U strukturi bruto inozemnog duga primjetan je rast udjela opće države. "Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s otprilike 10 do 11 posto u prvoj polovici 2009. na više od 22,1 posto krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja", ističu analitičari RBA.
 

Kreditne institucije smanjile su, pak, svoj udio ispod 20 posto, dok ostali domaći sektori – privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo – čine i dalje najveći dio inozemnog duga od 41,9 posto, unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela.Što se tiče prognozi, u RBA smatraju da se srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, može očekivati daljnje smanjivanje vanjskog duga. On bi se u sljedeće tri godine trebao pasti na razinu od oko 100 posto BDP-a, ocjenjuju u RBA.

Takvo mišljenje ne dijeli Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji smatra da će inozemni dug rasti jer se većina ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj financira putem zaduživanja.Optimizam RBA analitičara donekle ne dijeli ni Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji procjenjuje  da će u naredne dvije do tri godine inozemni dug blago pasti na 105 posto BDP-a. "Država će i dalje povećavati svoj udio u dugu, nasuprot bankama koje će ga nastaviti smanjivati", komentirao je Šantić.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Nije korektno za sve kriviti nekakvu mitsku državu..pogotovo oni koji zarađuju na rastrošnosti iste
Na javnom dugu debelo zarađuju i banke, zlobnici bi rekli da su jedino na taj način sposobni zaraditi…
Kada njih čuješ da kukaju na državnu potrošnju odmah znaš da se ne brinu za potrošnju već kako osigurati da se njihov zagarantirani(sve veći) dio potrošnje ne razdijeli nekome drugome…
Taj rast javnog duga je velikim dijelom i posljedica načina poslovanja u Hrvatskoj u doba navodnog rasta na krilima uvezene štednje u neprofitabilne međunarodne nerazmjenjive proizvode…sa državnim garancijama…

“država, to smo mi” ?[emo_mrgud] ja u tome nisam učestvovao ni malo[emo_plazi]

New Report

Close