Nakon odluke o rezanju dužnosničkih plaća te ograničavanja menadžerskih primanja, Vlada je u četvrtak naredila upravama i nadzornim odborima javnih poduzeća i ostalih tvrtki u kojima je većinski vlasnik da sa sindikatima otvore pregovore o smanjenju plaća zaposlenih u tim tvrtkama za 10 posto. Pregovori o promjeni kolektivnih ugovora u stotinjak državnih tvrtki trebali bi biti gotovi najkasnije do 15 rujna, a kao i u slučaju rezanja menadžerskih primanja, odluka o nižim plaćama zaposlenih vrijedila bi do kraja 2010. godine.

Poticanje štednje
Konačne uštede na razini svih tvrtki teško je procjenjivati, ali bi ako svi pristanu u 20 najvećih javnih poduzeća mogle donijeti uštedu koja se procjenjuje na milijardu kuna. “I u segmentima koje ne možemo sami regulirati želimo potaknuti štednju na svim razinama. Nitko u Hrvatskoj ne može biti otok i ignorirati situaciju u kojoj se nalazimo, već svatko mora dati doprinos izlasku iz krize”, kazala je premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade. Potpredsjednik Damir Polančec dodao je da preliminarni podaci poslovanja državnih tvrtki ukazuju na pad dobiti i smanjenje likvidnosti zbog čega treba tražiti dodatne rezerve unutar tvrtki, dok je ministar financija Ivan Šuker poručio da nije logično da tvrtke gubitaši nisu ni pokušali otvoriti razgovore o smanjenju plaća. Neke od njih bave se poslovima koji ih ne bi trebali dovesti u gubitke, a neke dobivaju potpore i dotacije iz proračuna, naglasio je Šuker. Ministar infrastrukture Božidar Kalmeta primijetio je kako u brojnim tvrtkama nisu problem samo plaće, nego i pojedina prava iz kolektivnog ugovora koja nisu samo neprimjerena krizi nego i inače.
Odluku brani i potpredsjednica Đurđa Adlešič napominjući da nije vrijeme da se Vlada sviđa građanima i biračima nego da čuva blagajnu. Nisu je na prvu odbacili ni sindikati kojima je dio članstva upravo u javnim poduzećima. Zdenko Mučnjak iz HUS-a pozdravlja odluku Vlade da se otvori socijalni dijalog o takvoj odluci za razliku od jednostrane suspenzije kolektivnih ugovora koju je 2000. provela Račanova vlada, nakon čega su uslijedile tužbe koje su zaposlenici dobili, a državi stvorilo dodatne troškove. Vladin pristup je prihvatljiv, a hoće li biti prihvatljivo i suspendiranje prava iz kolektivnog ugovora, o tome će odlučiti socijalni partneri u svakom poduzeću, a ima prostora za uštedu u drugim pravima poput regresa i božićnice, prije nego na plaćama, smatra Mučnjak. Vladin pristup podržava i njegov kolega iz iste sindikalne središnjice Ozren Matijašević, no poručuje kako se mora objektivno utvrditi koje plaće mogu biti objekt rezanja jer ne mogu i ne trebaju svi dati isti doprinos u borbi protiv krize, nego se to treba utvrditi u socijalnom dijalogu.

Prijetnja prosvjedima
Čelniku NHS-a Krešimiru Severu Vladina odluka je očekivana i smatra da je riječ o dodatnoj pripremi javnosti za sljedeće smanjenje plaća. No hoće li do desetpostotnog smanjenja plaća, koje se kreću oko državnog prosjeka, uistinu i doći, Sever ne zna jer je to predmet predstojećih pregovora sindikata i poslodavaca. Od Vlade traži jake argumente za smanjenje plaća te poručuje kako će središnjica stati iza svojih sindikata, uključujući i organiziranjem prosvjeda ako tako stoji u uglavcima o otkazivanju kolektivnih ugovora, ali nije siguran da će se Vlada usuditi narediti upravama da jednostrano idu mimo kolektivnih ugovora jer će samo stvoriti dodatne troškove.