Država će s nama brzo uštedjeti više od 20%

Ines Vodanović, koordinatorica tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri HUP-u/Tomislav Miletić/PIXSELL Ines Vodanović, koordinatorica tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri HUP-u/Tomislav Miletić/PIXSELL

Kad je o bolnicama riječ, otvoreni smo za sve opcije, nudimo i due diligence na svoj trošak. U natječaj treba uključiti kontrolu kvalitete.

Uskoro slijedi izdvajanje uslužnih djelatnosti iz zdravstva i ministarstva.

Prvotna namjera Vlade bila je da se sve izdvoje u jednu državnu monopolsku tvrtku. Tome se protive privatne tvrtke. Traže model koji neće ugrožavati privatna poduzeća iz tog sektora. Već su održali sastanak u Vladi, a ovog tjedna bi se trebao održati novi, na kojem će pokušati dogovoriti održiv model, ističe Ines Vodanović, koordinatorica tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri HUP-u.

Zašto smatrate da je izdvajanje uslužnih djelatnosti u privatni sektor bolje rješenje od modela spin off-a u državnu tvrtku?  
Izdvajanje uslužnih djelatnosti u posebnu državnu tvrtku netržišni je model i nije praksa u EU. Netransparentan je, a problematičan je i s aspekta fer tržišnog natjecanja, no prije svega je neučinkovit jer rezultira samo promjenom mjesta troška u državnom sektoru. U izdvajanju bi na umu trebalo imati dva cilja: postizanje ušteda, ali i povećanje kvalitete usluge. A to se može postići jedino otvaranjem tržištu. Kad je riječ o uštedama, s obzirom na neefikasnosti koje vidimo u sustavu i iskustva susjednih zemalja, možemo reći da je izdvajanjem po tržišnim principima moguće u kratkom roku postići uštedu i veću od 20 posto. Postotak raste ako je ugovor na više od pet godina. 

Koje su reference tvrtki iz Koordinacije za takav posao? 
Domaće tvrtke imaju velik broj referenci, kako u pružanju usluge tako i u izdvajanju uslužnih djelatnosti iz velikih domaćih privatnih poslovnih sustava, poput HT-a, Ine, Podravke, Vipa, poreznih uprava, svih većih banaka i sl. U svim tim izdvajanjima postignuti su odlični rezultati, ostvarene su planirane uštede, zadržani zaposleni, a usto je povećana kvaliteta usluge. Ovaj segment tržišta stalno raste,  a da su standardi na tržištu visoki, pokazuje i prisutnost najveće multinacionalne kompanije u sektoru, ISS, koja zapošljava gotovo 540.000 ljudi u više od 80 zemalja svijeta. Imamo visokovrijedan know how, adekvatne certifikate, najefikasniju opremu i kapital za ulaganje u zamjenu zastarjele opreme koja se koristi u državnom sustavu te smo visokomotivirani za ispunjavanje najviših standarda kvalitete.  

Kakva su iskustva zemalja EU sa sličnim procesima? 
U zemljama u kojima je izdvajanje pažljivo pripremljeno i izvedeno po tržišnim principima iskustva su odlična. Ne postoji primjer u kojem nije ostvarena ušteda, a najbolja iskustva u kratkom roku imaju u Italiji, gdje su troškovi smanjeni 20 posto. No, pravilo je da je u srednjem i dugom roku ostvarena i znatno veća ušteda jer je uz izravno smanjenje troška koje je moguće postići poslagivanjem radnih i organizacijskih procesa postignut i porast produktivnosti rada uz isti trošak, u Italiji i Austriji između 40 i 60 posto. 

Koji model izdvajanja smatrate najboljim za RH? 
Pošto je Vlada kao prioritet postavila izdvajanje uslužnih djelatnosti iz zdravstvenog sustava, mi smo otvoreni za sve opcije izdvajanja: po regijama, po bolnicama, po uslugama... 
Spremni smo sudjelovati i u nekoj vrsti pilot-projekta, a nudimo i due diligence na svoj trošak kako bi sve zainteresirane strane (ministarstva, sindikati i mi poslodavci) imale što objektivniju sliku stanja i odabrale najpovoljniji model. U bolnicama se već koristi dosta vanjskih usluga, treba zajednički osmisliti model, kako je za državu najpovoljnije formatirati tender. Nama je vrlo važno da se u natječaje ugradi i vrlo jasna kontrola kvalitete. Tu smo spremni na kopiranje najboljih europskih modela koji, primjerice, zahtijevaju da se u ugovor ugradi tzv. check modality, gdje se na dnevnoj i tjednoj bazi kontrolira kvaliteta usluge, rade testovi na bakterije i sl. Ti procesi su ISO standardizirani.

Zadržat će radnike i stečena prava

Koliko ste zaposlenih spremni preuzeti i kakve ste im uvjete voljni ponuditi?

Spremni smo preuzeti sve zaposlene, uz poštovanje obveze iz članka 22. ZOR-a, od dosadašnjeg poslodavca, i to uz višegodišnju socijalnu klauzulu. Spremni smo zadržati plaće i prava koje sada imaju djelatnici u nezdravstvenom sektoru. Pritom će biti nužno da i vlasnici ustanova prilikom izdvajanja jamče određenu duljinu ugovora.

Komentari (1)
  • 78MIROSLAV
    78MIROSLAV 17:53 14.11.2013.

    Ideja je dobra,ali vlada nije sposobna pronaći kupca za taj dio zdravstva, pa pretače iz jedne boce u drugu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!