Država bi se, poput dobra poduzetnika, trebala koncentrirati na core business

Foto: Dalibor Urukalović / Pixsell Foto: Dalibor Urukalović / Pixsell

Predsjednik Udruge gradova, o razvojnim projektima Zaprešića, grada na čijem je čelu od 2006., o visokoj cijeni centralizacije, poziciji lokalne uprave danas, učincima i planovima Udruge.

Željko Turk član je Gradskog poglavarstva još od osnutka grada Zaprešića, 2001. postao je zamjenik gradonačelnika, a od 2006. obnaša dužnost gradonačelnika. Osim birača, njegov rad prepoznali su i kolege: 2013. je izabran za predsjednika Udruge gradova RH.

Kako surađujete sa Zagrebom, u kojoj je mjeri Zaprešić ovisan o većem susjedu?

Suživot, to je riječ kojom bi se najbolje mogao opisati odnos Zaprešića i Zagreba. Blizina Zagreba za nas je komparativna prednost koju nema velika većina gradova i potencijal koji Zaprešić i te kako koristi. Ali i Zagreb je u Zaprešiću našao interes. Mlade zagrebačke obitelji dolaze živjeti u Zaprešić. Ovdje su pronašle brojne prednosti: manji prirezi i porezi, dovoljno mjesta u vrtićima, subvencije, odlična prometna infrastruktura, mirno i sigurno djetinjstvo za njihovu djecu, blizina autoceste... Ukratko, odlični uvjeti za život, a to i je naš cilj.

Što je s izgradnjom energane na biomasu između Zaprešića i Zagreba koja bi mogla opskrbljivati Gajnice?

Energana na biomasu u Zaprešiću je potreba i realizacija tog projekta je započela. Naime, gradovi Zaprešić i Velika Gorica plaćaju izuzetno skupo toplinsku energiju. Izgradnjom postrojenja na biomasu osjetno bismo smanjili tu vrstu troškova za naše sugrađane, ali dijelom i za građane Zagreba, jer je planskom dokumentacijom predviđen toplovod do Gajnica. Građevinska dozvola za kogeneracijsku energanu na biomasu je izdana. Gradnja se planira na zemljištu u zoni obuhvata odlagališta otpada Novi Dvori. No, zapreke za početak realizacije projekta, trenutačno su neusklađenost zakona i podzakonskih propisa. Nadamo se brzom rješenju tih administrativnih rješenja.

Zbog izmjena poreza na dohodak Zaprešić svaki mjesec gubi 800.000 kuna. Čime ste kompenzirali taj problem nastao mini poreznom reformom?

Da, taj šok nam je svima priredila nerazumna politika Milanovićeve Vlade. To je tako kad pred izbore želite prevariti građane, pa im pričate kako im smanjujete porez, odnosno, omogućujete da im ostaje više novca, a s druge strane, isti taj novac uzimate njihovim gradovima. Dakle, stavili ste im novac u jedan džep, a još više novca im uzeli iz drugog džepa. U našoj Gradskoj upravi dodatno smo racionalizirali poslovanje, ali na žalost, i povećali određene naknade građanima kako bismo uspjeli uravnotežiti proračun. Uz izuzetan napor, danas smo jači nego prije i nikada nismo istodobno imali toliko projekata koliko ih imamo danas. To je jedini način kojim se možete boriti i kako možete odgovoriti na loše i demagoške metode središnje vlasti.

Može li Zaprešić od EU dobiti sredstava za razvoj i time nadoknaditi dio tog gubitka?

Imamo svoje planove vezane uz sredstva gradskog proračuna, EU fondova i drugih izvora, bez obzira na šokove koje nam je priredila središnja država. Trudimo se svima, koji to žele, stvoriti što bolje uvjete za nesmetano poslovanje. U suradnji s EU fondovima smo sve uspješniji. Povukli smo sredstva za projekte iz područja zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, očuvanja kulturne baštine, prometne infrastrukture i obrazovanja u vrijednosti preko 30 milijuna kuna. Također, imamo prijavljene projekte u vrijednosti 150 milijuna kuna.

Predsjednik ste Udruge gradova. Nedavno ste izjavili da je “RH visoko centralizirana država u kojoj se od nas svakim danom traži sve više, a ostajemo sa sve manje novca”. Što bi se po tom pitanju trebalo napraviti?

Kad bi država racionalizirala svoj birokratski aparat i dovela ga na razinu standarda visokostandardiziranih gradskih uprava, sve bi bilo u redu. Svima su puna usta decentralizacije, a država je sve centraliziranija. Kao što efikasan poduzetnik sve segmente poslovanja koji ne predstavljaju njegov core bussines daje u outsourcing, tako i država sve moguće segmente upravljanja treba spustiti na gradove, odnosno decentralizirati. Država bi trebala biti samo regulator i tome bi se trebala ozbiljno posvetiti. Umjesto toga, ona se danas bavi svim i svačim, a najmanje onim čime bi trebala. Ne čudi stoga da smo krajnje prenormirana zemlja. Donosimo tri zakona dnevno i k tome još loših zakona. Zagušeni smo administracijom koju proizvodi birokracija centralne države. Država je postala sama sebi svrha. Zato ne iznenađuje da europski novac, umjesto u Hrvatsku, odlazi u Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, a o Poljskoj i baltičkim državama da i ne govorim.

Kakvi su rezultati Udruge gradova u Vašem dosadašnjem mandatu?

Prošle su tri godine otkako vodim Udrugu gradova i mogu reći da sam zadovoljan što smo sve odluke na tijelima Udruge donijeli jednoglasno. Riječ je o brojnim primjedbama na prijedloge zakona kojima se, posredno ili neposredno, uređuje lokalna samouprava. To govori da, neovisno o tome kojoj političkoj opciji pripadamo, imamo iste ciljeve, mišljenja i stavove, a to je razvoj naših sredina i bolji život svih građana. Jasno je da prostora za bolju učinkovitost i racionalizaciju poslovanja ima i na lokalnoj razini.

Kakva je danas pozicija jedinica lokalne uprave? Dokle se došlo s decentralizacijom za koju se zalažete?

Nestabilnost prihoda gradova i općina, prije svega poreznih, i česte izmjene zakonske regulative, otežavaju nam planiranje i provedbu zacrtanih ciljeva. Često ponavljam, što je stupanj decentralizacije viši, društvo je bogatije. Stoga ću se i dalje boriti za ostvarenje tog cilja.

 

Koja se dostignuća suvremene tehnologije mogu uvesti u hrvatske gradove, konkretno u Zaprešić?

Visoke tehnologije, ponajprije ICT, treba u što većoj mjeri integrirati u područja energije, transporta, uprave, industrije, s ciljem postizanja višestrukih rezultata 
za dobrobit građana kao što su energetska efikasnost, bolja mobilnost, pametan razvoj, konkurentnost i održivost. U pogledu ograničenja za primjenu smart city rješenja najveći je problem nedostatak informacijske povezanosti gradova i ostalih subjekata javne uprave. Zato i u našem gradu razvijamo širokopojasni internet, povezujemo institucije kroz razna digitalna rješenja, kako bismo brže i učinkovitije obavljali javne poslove, a ujedno smanjili troškove poslovanja. Usto, Zaprešić ima punionicu za el. vozila, što je projekt razvijen u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Fondom za zaštitu okoliša. Za besplatno korištenje zasad se identificiralo nekoliko korisnika, ali s tendencijom rasta.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve