"Dosta je prepisivanja starih rješenja! Trebamo jasne ciljeve koji će biti svetinja"

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Struka i tržišni igrači upozorili na s ve probleme koji koče održivi razvoj.

Hrvatska mora odlučiti kako se želi energetski razvijati i potom se jednom postavljenih ciljeva držati, a ne iznova pisati nove strategije i bacati stare, poruka je okruglog stola pod nazivom “Energetski prijepori za hrvatsku budućnost”.

“EK naglašava da se članice okrenu vlastitim izvorima, no to ne isključuje istraživanje i eksploataciju ugljikovodika što nam je potrebno da bismo osigurali našu energetsku sliku. Hrvatska mora iskoristiti obnovljive izvore energije na konkurentan način. Očekujemo da će to prepoznati i da će strategija dati najbolji dugoročno atraktivan okvir za investicije”, poručila Sabina Škrtić iz PPD-a.

Računica nosi gubitke

Dok industrija čeka novi strateški dokument, Zoran Miliša iz RWE-a upozorava da su ključna pitanja koliko košta neovisnost te tko će ju platiti. “Mi smo 27. od 28 zemalja EU i uspješno trčimo prema zadnjem mjestu što je poražavajuće”, kaže. Navodi primjer dugoočekivanog natječaja koji je HERA u utorak raspisala za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koji će do travnja 2021. kupovati i prodavati plin za kućanstava, rekavši da su uvjeti takvi da računica pokazuje da nitko neće moći raditi bez najmanje 100 milijuna kuna gubitaka.

Osvrćući se na pad proizvodnje energenata, Tvrtko Perković iz Ine podsjetio je da je to trend koji traje od 1980-ih, no da je implementacijom novih tehnologija i optimizacijom Ina u zadnjih par godina povećala proizvodnju nafte više od 20 posto, dijelom i tehnologijom utiskivanja ugljičnog dioksida u bušotine u što je uloženo preko milijardu kuna. “Čekamo novi zakon o ugljikovodicima, nadamo se će se njime omogućiti nova istraživanja. Hrvatska ima perspektive, ali mislimo ni približno onoliko koliko se spominje u javnosti, no Ina će učiniti sve da poveća potencijal proizvodnje”, kaže Perković. Naglasio je i problem dugotrajnog ishođenja dozvola. “Mi smo zemlja u kojoj još jako puno vremena treba proći da dobijete dozvole. Ono što se kod nas rješava u tri do pet godina u susjednim zemljama traje tri do pet mjeseci”, kaže.

Da niskougljični razvoj ne isključuje daljnji razvoj istraživanja smatra i Marija Šćulac Domac iz HGK. Pitanje je, kaže, kakvu infrastrukturu razviti ako do 2050. projekcije govore o padu potražnje za ugljikovodicima. “Preferirala bih da se ide u smjeru zaustavljanja pada domaće proizvodnje, razvijanja mjera energetske učinkovitosti, decentraliziranoj proizvodnji te investicija u proizvodnju iz vlastitih resursa”, napominje.

U HEP-u žele razvoj održivog portfelja, kaže čelnik Petar Sprčić. Budućnost je u hidroelektranama koje omogućavaju integraciju ostalih izvora, poput plina te izgradnje učinkovitih kogeneracija. HEP je u investicijskom procesu revitalizacije hidroelektrana, Sprčić kaže da se radi o HE Kosinj i Senj te o još niz manjih projekata.

'U apsurdnoj smo situaciji'’

Kritiku na energetsku politiku dao je Darinko Bago iz Končara koji smatra da se nije dovoljno učinilo za domaću ekonomiju.

 

20 posto

i više povećala je Ina proizvodnju u posljednjih nekoliko godina, kaže Tvrtko Perković

“Našli smo se u apsurdnoj situaciji, plaćamo višu cijenu za OIE, a time smo osigurali radna mjesta u Njemačkoj. Ako želimo razvijati potencijal u solaru i vjetru, treba vidjeti koji je interes građana da plaćaju skuplje, a da se istovremeno se ne otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj”, ističe Bago dodajući da možemo postati neovisni, ali ne apsolutno, već u razumnoj mjeri. O lekciji za budućnost slično razmišlja i Dragan Kovačević iz Janafa. “Da biste imali energetsku politiku prvo morate imati ekonomsku. Sve više dolazim do saznanja da bi sve strategije trebalo baciti, uglavnom su ‘copy pasteovi’ ranijih. Želimo li biti između među 15. i 18. mjesta u EU, moramo donijeti strategiju i ciljeve. Jednom zacrtani postaju svetinja. Mi zaustavimo svaki projekt zbog nekog goluba, ne omalovažavam nikog, ali svi moraju shvatiti da od nečeg živimo, a ne samo se zalijepiti na proračun”, rekao je Kovačević nasmijavši publiku.

 

Prijeti uvoz veći od 90%

S obzirom na rast cijena nafte, potrošnje i potencijalne domaće rezerve ugljikovodika, nužno je intenzivirati istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj, rekao je akademik Mirko Zelić, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. “Ako idućih godina ne povećamo rezerve i ne razvijemo proizvodnju OIE, Hrvatska će postati ovisna o uvozu preko 90% što je porazno za sigurnost i gospodarski razvoj države”, veli. Smatra da Vlada ne bi trebala dopustiti potpunu liberalizaciju energetskog tržišta već kontrolirati 
razvoj kao što to čine sve vlade u državama koje raspolažu energentima. 
Tvrdi da se energetika 
mora odvojiti od zaštite okoliša jer su to suprotne grane te da se njome 
moraju baviti iskusni stručnjaci.

Prilike Medeja Lončar iz Siemensa vidi u uštedama: “Najjeftinija je energija koja se ne troši. Najviše energije troše zgrade (40%), transport te industrija. U prerađivačkoj industriji trošak energenata je i 40 posto. Ne smijemo zanemariti energetsku učinkovitost, to nije pitanje samo ekologije, već financija i otvaranja novih radnih mjesta.”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!