Domaćoj poljoprivredi pomogla bi i senzibilizacija potrošača

Diskusija 'Tržište, kako zaštititi domaću proizvodnju'/Davor Višnjić/PIXSELL Diskusija 'Tržište, kako zaštititi domaću proizvodnju'/Davor Višnjić/PIXSELL

Hrvatska je u EU na predzadnjem mjestu po robnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, udjel izvoza u EU iznosi 50 posto.

Raprava pod nazivom Tržište, kako zaštititi domaću proizvodnju započela je i zalaganjem Saše Bukovca, pomoćnika direktora Sektora za međunarodne odnose HGK, koji je podsjetio da se ulaskom u EU Hrvatska našla na tržištu sa preko 500 milijuna stanovnika i 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača.

Rast izvoza ne prati rast uvoza, pa i dalje raste deficit u trgovačkoj bilanci. Znatno je pao izvoz u zemlje Cefte, čijem su tržištu naši proizvodi poznati. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je svega 57 posto, a omjer je još lošiji u odnosu na stare članice EU, rekao je Bukovac.  Hrvatska je u EU na predzadnjem mjestu po robnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda. Udjel izvoza u EU iznosi 50 posto, a udjel uvoza 82,8 posto. Teško možemo zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnu, iako u iznimnim slučajevima članice EU mogu pribjeći zaštiti, no to još nitko nije napravio. Što nam preostaje? Brendiranje proizvoda, udruživanje proizvođača, senzibilizacija potrošača, inzistiranje na proizvodima s dodanom vrijednošću, neki su od Bukovčevih prijedloga.  

U nastavku se na raspravi moglo čuti da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja duboko nekonkurentna - produktivnost je slaba, a prosječno imanje od šest hektara manje od europskog prosjeka.  "Nama ne treba zaštita nego konkurentnost-moljakanje novca iz fondova ovih 15 godina nije dalo rezultata. Nema razloga da uvozimo hranu" rekao je Ivan Galović stariji potpredsjednik zadužen za lanac opskrbe u Podravci, koji je pozvao poljoprivrednike da zasade paradajz i krastavce, obećavši da će im Podravka sve otkupiti a oni će zaraditi deset puta više nego na pšenici.

Jakov Pavičić iz udruge Baby beef podsjetio je kako je Hrvatska nekoć izvozila znatne količine tog mesa, sve dok nije doneseno nekoliko odluka koje su Hrvatsku učinile ovisnom o uvozu. Između ostalog, zbog zabrane klanja teladi Dalmacija je ostala bez tog mesa, a te životinje kasnije nisu pokazale razvojni potencijal. Čulo se i kako u Hrvatskoj skoro više da i nema govedarstva. Iako su nekoć pojedini PIK-ovi izvozili junetinu vrijednu na desetke milijuna dolara.  Rečeno je i da se danas izgubila razlika između zdravstveno ispravne i zdrave hrane.  

Nenad Klepač, direktor Komercijalnog sektora  Vindije napomenuo je da nema dovoljno prepoznatljivih brendova. Govoreći o velikom uvozu hrane,  napomenuo je i da druge zemlje štite svoju proizvodnju svjesnošću potrošača, "što naši građani nemaju i zato jer su osjetljiviji na kupovnu moć".  Klepač je upozorio i kako će ubuduće biti sve više robnih marki, u čijoj proizvodnji sudjeluje i Vindija, a napomenuo je i da u Europi  postoje ogromni robni viškovi zbog kojih se roba prodaje po dumping cijenama, od kojih se nemoguće zaštititi. Govornici su napomenuli i kako neke zemlje EU svojim proizvođačina daju subvencije po tri eura za kilogram svinjetine, pa se neke kategorije tog mesa prodaju po cijeli od svega 11 kuna po kilogramu.  

Komentari (1)
  • pope
    pope 8:39 13.5.2015.

    kad se riješi naplata sve će se riješiti

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!