Mlinar ne silazi s liste najboljih, na drugom mjestu je Pan-pek, pogledajte poredak ostalih u industriji

Pan-pek je lani imao 17 mil. kn više prihode/FOTOLIA Pan-pek je lani imao 17 mil. kn više prihode/FOTOLIA

Mlinar ne silazi s ljestvice najboljih. Lani je ostvario 656,8 mil. kuna ukupnih prihoda, 55 mil. kuna više nego godinu prije.

Kruh, peciva, kolači... lani su bili među tri top uvozna proizvoda u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Uvezli smo ih 68,9 tisuća tona za vrtoglavih 145,3 milijuna eura ili 1,1 milijardu kuna, a izvezli upola manje.

No kako se domaća pekarska industrija zasad dobro prilagođava novim trendovima, pecivu "s nogu", širenjem asortimana na "zdrave", funkcionalne, bezglutenskim i ine kruhove, snack proizvode, slastice, sendviče, salate, kavu s nogu, s kojima u korak idu i sve moderniji prodajni prostori i prezentacija, razgranata maloprodajna i veleprodajna mreže te izlazak najboljih na međunarodno tržište, rijetki se mogu požaliti kako im je lanjska poslovna godina bila loša.

Naviknutost na stalnu ponudu svježeg, mirisnog, hrskavog kruha i peciva, kojima su nas razmazili pekari i trgovci, lani je domaćoj pekarskoj industriji donijela 173,8 mil. kuna veće prihode nego godinu ranije. Ispada da i unatoč enormnom uvozu i demografskom padu raste prodaja kruha i peciva, na više od 62 kilograma po stanovniku, pa je grupacija uprihodovala 4,51 mlrd. kuna, 4% više nego 2017., dok je dobit od 140,5 mil. kuna 60% veća u odnosu na prijašnje razdoblje. 

Mlinar ne silazi s ljestvice najboljih. Lani je ostvario 656,8 mil. kuna ukupnih prihoda, 55 mil. kuna više nego godinu ranije, te za oko 60 mil. kuna veću dobit, odnosno 72,2 mil. kuna.  Većinski udio u drugoplasiranom Pan-peku (65%) lani je pak u ožujku preuzeo poljski privatni fond Enterprise Fund VII, koji je u portfelj spremio i Podravkinu Studenu, omiški Studenac, Agrokorov Intersport...

Prvo hrvatsko privatno pekarsko poduzeće osnovano 1992. lani je imalo 258 mil. kn prihoda, oko 17 mil. više nego godinu ranije, te za oko 2 mil. kuna manju dobit (24,2 mil. kn), no da se nastavlja okrupnjavanje u toj branši dokaz je i to što je sisačka mlinsko-pekarska tvrtka Mlin i pekare u ožujku izvijestila o namjeri dobrovoljnog preuzimanja Zagrebačkih pekarni Klara. Najbolji mlinar - Mlin.

Klara je kao trećeplasirana na Fininoj ljestvici lani imala 195,6 mil. prihoda, 11 mil. kuna više, ali je poslovala bez dobiti, dok su Mlin i pekare sa 632,8 mil. kuna prihoda u 2018. (oko 85 mil. kn više nego 2017.), te dobiti većom za oko 10 mil. kn, prvi na top ljestvici mlinske industrije, koja je lani ukupno uprihodovala 1,45 mlrd. kuna, 1,5% više nego godinu ranije. Dobit sektora iznosila je pak 80 mil. kn i za oko 46,5% je veća nego 2017., kada je poslovala s gubitkom od 172,3 mil. kuna, najviše zahvaljujući drugoplasiranom mlinaru - Granoliju.

Tvrtka je ostvarila 384,2 mil. kn prihoda i 61,8 mil. kn dobiti, nakon krize koju je prošla s Agrokorom, a trećeplasirani Čakovečki mlinovi 192,2 mil. kn i 17,2 mil. kn dobiti. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže kako domaćim pekarima rastu i proizvodnja i prihodi. Samo je pitanje dokad, s obzirom na preuzimanje najvećih pekarskih igrača od strane stranih investitora.

Komentari (1)
  • ozapa
    ozapa 17:07 16.7.2019.

    Džabe im je, Dubravica je najbolja potom splitski Babić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!