Domaće tvrtke dvije godine bez poticaja za razvoj: Ugroženi projekti i radna mjesta

Država zbog nemara ne priznaje porezne olakšice na istraživanje i razvoj/Fotolia Država zbog nemara ne priznaje porezne olakšice na istraživanje i razvoj/Fotolia

Pristupanjem EU s krajem 2014. godine prestao je važiti stari zakon koji je regulirao poreznu olakšicu na R&D, a novi još nije donesen.

Već gotovo pune dvije godine tvrtke u Hrvatskoj ne mogu realizirati poreznu olakšicu za troškove istraživačko-razvojnih projekata, odnosno ne mogu prijavljivati nove projekte, jer za to od početka 2015. ne postoji zakonodavna podloga. Naime, pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji s krajem 2014. godine prestao je važiti stari zakon koji je regulirao poreznu olakšicu na R&D (research&development), a novi zakon još uvijek nije donesen.

To znači da je Hrvatska u nepovrat izgubila dvije godine (zasad) kad je u pitanju poticanje R&D-a, segmenta ključnog za gospodarski rast, rast poduzetništva, zapošljavanje i suzbijanje emigracije, pogotovo u malim zemljama poput naše. Na to, za sad bez značajnog rezultata, nadležne upozoravaju iz kompanija koje ulažu u istraživanje, zapošljavaju te razvijaju projekte koji generiraju milijune kuna prihoda i podupiru razvoj različitih gospodarskih grana koje je Hrvatska još k tome proglasila strateškima, od farmaceutike do ICT-a.  U novom sazivu Ministarstva znanosti uvjeravaju nas kako će dati sve od sebe da ubrzaju stvar, no za sad nemaju točne rokove.

 

700stručnjaka

zaposleno je u posljednje dvije godine u Ericsson Tesli

Obavijest o tome da više ne mogu prijavljivati svoje projekte tvrtke su dobile putem službenih stranica Ministarstva znanosti još lani u veljači. Obavijest je još na snazi. "Mjera kojom su tvrtke mogle realizirati poreznu olakšicu za troškove istraživačko-razvojnih projekata temeljila se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, no njeno je trajanje Ugovorom o pristupanju EU bilo ograničeno do 31. prosinca 2014. godine. U ovom trenutku ne postoji zakonodavna podloga na temelju koje bi tvrtke mogle ostvariti poreznu olakšicu za troškove istraživačko-razvojnih projekata", pojašnjavaju iz Ministarstva, no navode kako su u travnju ove godine otvorili javnu raspravu, odnosno pozvali zainteresiranu javnost na dostavu komentara na "Iskaz o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte", čime je pokrenut postupak donošenja novog zakonskog okvira za provedbu potpora R&D-u do 2020. godine.  

"Razumijevanje i podrška države u području poreznih olakšica za istraživanje i razvoj nužni su kako bi se izbjeglo smanjenje ulaganja u budućnosti i premještanja istraživačkih procesa u neke druge zemlje", svjesni su u Ministarstvu. U kompanijama se trude biti optimistični i strpljivi, što je lakše velikima jer su imali akumulirane porezne poticaje, odnosno priznate porezne olakšice ostvarene u prethodnim godinama, te su ih mogle koristiti u ove dvije godine. Za one manje, međutim, porezna olakšica bila je glavna odskočna daska za daljnja ulaganja i rast. "Nas je ovaj propust države izravno koštao bar četiri radna mjesta koja smo mogli otvoriti da smo uspjeli realizirati olakšicu. To bi automatski značilo i da bismo postigli bolje rezultate u poslovanju, što je uz poticanje zapošljavanja upravo jedan od ciljeva mjera za poticanje R&D-a, koje ima svaka zemlja koja drži do sebe. Nekim manjim tvrtkama ovo je stoga bio snažan udarac," istaknuo je Damir Sabol, osnivač tvrtke Microblink.

U Plivi je u 2015. godini u istraživanje i razvoj uloženo više od 600 milijuna kuna, a ukupan će iznos tih ulaganja za 2015. i 2016. premašiti milijardu kuna, ističu u najvećoj farmaceutskoj kompaniji u Hrvatskoj. "Pliva je ujedno vodeća u regiji jugoistočne Europe, a takav položaj na tržištu utemeljen je na radu velikog broja stručnjaka, inovativnim tehnologijama i sustavnim ulaganjima u istraživanje i razvoj i proizvodne kapacitete. Stručnjaci i znanstvenici zaposleni u Zagrebu rade na razvojnim projektima za najrazvijenija farmaceutska tržišta, a svoje znanje izvoze na sve kontinente", ističu u Plivi.  

Nadaju se ujedno da će nova Vlada uložiti dodatne napore kako bi se oslobodio pun potencijal domaće farmaceutske industrije, koju je i sama država proglasila strateški važnom za gospodarski razvoj, kao i IT. Nemar državne administracije itekako je osjetio i Ericsson Nikola Tesla, kompanija u kojoj je u R&D-u zaposleno više od trećine ukupnog broja radnika. Od tri tisuće zaposlenih u Ericssonu, više od 1200 radi na poslovima istraživanja i razvoja, gdje je u zadnje dvije godine zaposleno gotovo 700 stručnjaka.

Ericsson je porezne olakšice na R&D projekte koristio od 2007. godine.  "Dok Hrvatska ukida poticaje propustivši stvoriti zakonodavnu podlogu, EU radi upravo obrnuto, zemlje članice EU s kojima se trebamo uspoređivati u prosjeku izdvajaju daleko više sredstava upravo za R&D. U Hrvatskoj se pak dovode u pitanje aktualni projekte, razina zaposlenosti te održavanje radnih mjesta. Naime, poslodavci koji su u svojim razvojnim planovima računali na ove potpore, odnosno planirali nova zapošljavanja, otvaranje novih projekata, ulaganje u opremu i ljude, imaju izravan problem održavanja tih poslova i svoje konkurentnosti na tržištu", ističe Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve