Dokazali su da imaju ideje i znaju put do uspjeha

Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL

Peto izdanje društveno-odgovornog projekta.

U godini obilježavanja 60. rođendana Večernjeg lista i 15. rođendana Poslovnog dnevnika i u trenutku kad svaki treći Hrvat znanja i talente stavlja na raspolaganje nekoj drugoj zemlji, u Tvornici kulture u Zagrebu održana je završnica pete po redu akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj.

Završno događanje održano je kad postaje sve jasnije da se Hrvatska ne može razvijati bez perspektivnih mladih ljudi. Prezentacija mogućnosti kroz stvaranje pozitivne poduzetničke klime poduprte mjerama za mlade i ove godine je okosnica projekta, a sve kako bi se budući naraštaji potaknuli na ostanak i razvoj u Hrvatskoj.

Komponenta društvene odgovornosti projekta Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista prepoznata je 2015., a nagrađuje izvrsnost studenata i potiče ih na uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Cilj projekta, prepoznatog i kao akcija, je podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja mladih, ali i prilika za implementaciju njihovih kreativnih poslovnih ideja. Akcija Hrvatska pamet Hrvatskoj je mnogim studentima pomogao u pokretanju njihovih poslova i u razvoju karijere, a i ove se godine govorilo o ključnim temama i problematici mladih.  Pod egidom “Budućnost u Hrvatskoj” kontinuiranim aktivnostima pokušava se snažnije i sveobuhvatnije pokazati da su mladi i obrazovani najveća vrijednost koju Hrvatska ima i kojima treba pomoći da potencijale iskoriste u domovini.

Tijekom godine je na adresu Večernji list grupe kao organizatora pristizao veliki broj studentskih projekata, a u nekima je prepoznat i snažan tržišni potencijal.

Za razliku od prethodnih godina kad su se projekti prijavljivali u kategorijama Izvorno hrvatsko, Inovativna Hrvatska i Poduzetna Hrvatska, ove godine posljednju kategoriju zamijenila je nova - Financijaš.

Predstavljanje projekta pred žirijem

Događanje je započeto u zabavnom tonu, plesnom točkom okupljene je počastila plesna skupina Escape. Prva na redu od kategorija bila je Inovativna Hrvatska, studenti su trebali prezentirati inovativne ideje za tvrtke i pojedince, a pod budnim okom žirija u kojem su bili voditeljica odjela onkologije za Adriatic regiju tvrtke Abbvie Nensi Bradarić, voditelj razvoja softvera tvrtke Atron Martin Ferlan, viša savjetnica odjela ljudskih potencijala i voditeljica projekta CEP iz tvrtke Selectio Martina Kesler, direktor novih biznisa Ine Marijan Mrkonjić i voditeljica Službe za istraživanje i koordinaciju demografske politike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivana Udovičić.

Projektna rješenja predstavile su Vanessa Mikulčić i Bruna Mesić s idejom Eko higijenske vrećice, Mario Lušavec s idejom Smart Cup te Lucija Krivić i Mia Marić s idejom SVODA-Siva voda za zelenu zemlju.  Pobijedile su studentice treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lucija Krivić i Mia Marić s projektnim rješenjem SVODA-Siva voda za zelenu zemlju, a nagrađene su stipendijom za MBA program Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta koja je u pet posto najboljih poslovnih škola u svijetu. 

Druga od kategorija je Izvorno hrvatsko, a studenti su trebali osmisliti kako plasirati postojeći hrvatski proizvod.

 

Najbolji u kategoriji Inovativna Hrvatska

U kategoriji Inovativna Hrvatska u sklopu akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj, s projektnim rješenjem SVODA – Siva voda za zelenu zemlju pobijedile su Mia Marić i Lucija Krivić, studentice treće godine zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Nagrađene su i stipendijom za MBA program Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta koja je u pet posto najboljih poslovnih škola u svijetu. Lucijina i Mijina priča počinje s kolegijem Osnove marketinga gdje im je profesor Miroslav Mandić zadao da napišu seminarski rad za projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, na koji ih je potom prijavio. U radu su se fokusirale na ugostiteljske krugove koji su potrošnju čiste vode istaknuli kao veliki problem, stoga su odlučile pronaći alternativni način korištenja sive vode što rezultira uštedom čiste. “Naš projekt je prvenstveno namijenjen hotelima i većim ugostiteljskim objektima. Primjerice, otpadna voda iz perilice za suđe ili robu prolazi kroz sistem filtracije u tanku i njome se u konačnici ispire WC školjka”, objasnila nam je Mia, na što se nadovezala Lucija istaknuvši da su od samog početka željele da njihov rad bude vezan uz rješavanje ekoloških problema i brigu o budućnosti.Ovaj je natječaj, kažu djevojke, za njih bio idealna prilika za sudjelovanje u izradi projekata vezanih uz njihovu struku i kontakt sa stručnim žirijem. “Studenti na ovakvim natječajima mogu pomoću malo mašte i kreativnosti pridonijeti razvoju bolje budućnosti jer – na mladima svijet ostaje”, poručile su studentice Mia Marić i Lucija Krivić.

Nedostaje hrabrosti

Žiri su činili direktorica Sektora korporativnog marketinga i komunikacije tvrtke Podravke Marinka Akrap, direktorica za komunikaciju i transformaciju tvrtke Arriva Marina Pandurević, rukovoditeljica Službe marketinga Tiska Lea Ileković Žigić, viša direktorica ljudskih potencijala Plive Blagica Petrovac Šikić, dizajnerica i viša predavačica na Poslovnom veleučilištu Zagreb Sanja Rocco, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma i voditelj sajamskih projekata Zoran Ušurić te viša predavačice na ZŠEM-u Dina Vasić.

Projektna rješenja predstavili su  Matea Maloča i Mišo Lukenda s idejom Keks spašava stvar, Jan Mickovski i Antonio Makjanić s idejom Košnice te Mirna Tominac s idejom Smart caffe.  Pobjedu u ovoj kategoriji odnio je studentski par Matea Maloča i Mišo Lukenda s idejom Keks spašava stvar, a kao i u prethodnoj kategoriji nagrađeni su stipendijom za MBA program Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
Treća po redu kategorija osmišljena je s glavnim partnerom AZ Fondom, a cilj joj je podizanje razine financijske pismenosti mladih. Žirirali su voditeljica Odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ Fonda Nataša Hrabar Kaštelan, menadžerica fondova PBZ Croatia osiguranje Juliana Katalenić i predavač na visokom učilištu Rochester Institute of Technology Croatia Vanja Vejzagić. Projekte su prezentirali Domagoj Mataić i Filip Medić s idejom Crypto fond, Mia Dragica Milković s idejom parXica te Dorian Antešić s idejom STOIK-Studentski investicijski fond. Prvi pobjednik te kategorije Financijaš je Dorian Antešić s četvrte godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji je nagrađen s 10.000 kuna.

“Ovaj događaj je namijenjen mladima kako bismo im poručili da budu hrabri, da razmišljaju ‘out of the box’, naprave nešto za sebe, a istovremeno i za državu. Nedostaje nam hrabrosti  i više takvih događanja kako bismo im pokazali da i ovdje mogu uspjeti, te da se njihov rad i trud vrednuju i poštuju. Ovo je naš doprinos i poziv da ostanete, stvarate i živite ovdje”, poručio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević otvarajući završnu svečanost petog izdanja akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj. Rektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Damir Boras, pohvalio je akciju koja se bavi ključnim problemom - odljevom mozgova, istaknuvši da Sveučilište pomaže studentima kroz stipendije u različitim kategorijama.

“Trebamo zadržati studente i ponuditi im poslovne prilike, na čemu Sveučilište u Zagrebu konstantno inzistira i radi. Ako odete van, nastojte se vratiti. Vani ste uvijek stranci”, rekao je Boras. Svi koji su ušli u finale natjecanja su pobjednici, poručio je Ivica Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, te dodao da Vlada kroz različite mjere doprinosi boljim i većim mogućnostima mladih za ostanak. 

 

Najbolji projekt u kategoriji Izvorno hrvatsko

Pobjedu u kategoriji Izvorno hrvatsko u finalu akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj odnijeli su Matea Maloča i Mišo Lukenda, koji su se predstavili projektom Keks spašava stvar. Oboje su studenti treće godine zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a za projekt su čuli u ožujku ove godine na kolegiju Osnove marketinga kod profesora Miroslava Mandića”, kažu Mišo i Matea, koji su nagrađeni stipendijom za MBA program ZŠEM-a. “Dok smo razmišljali o dragim proizvodima i kako ih oživjeti ili poboljšati, sjetili smo se omiljene Snjeguljice. Budući da smo uvidjeli da nove generacije nemaju povezanost s prvim hrvatskim sladoledom, željeli smo to promijeniti. Tako je nastala ideja o malenom keksu u obliku patuljka koji dolazi uz originalnu Snjeguljicu. Vrlo jednostavno se postavlja na štapić i osim što je ukusan, služi da otopljene kapljice ne završe na neželjenom mjestu. Zabavan je i djeci nudi iskustvo konzumiranja koje će pamtiti i htjeti ponoviti. Također, raduje i roditelje koji će imati manje posla s prljavom robicom”, objašnjavaju nam Matea i Mišo koji ujedno vjeruju kako patuljci i dalje trebaju ostati dio tima i sa Snjeguljicom se uključiti u društveno odgovorni marketing očuvanja okoliša. “Cilj je postaviti koševe za plastiku na sva prodajna mjesta kako se plastični omoti sladoleda ne bi bacili s ostalim otpadom”, ističe inovativni dvojac. Zanimalo nas je vide li Mišo i Matea svoju priliku ovdje ili vani, a oboje se slažu u jednom – česta, daleka i duža putovanja učvrstila su njihovu želju da se ostvare u Lijepoj našoj. “Moramo priznati da je život ovdje, točnije u Zagrebu, već sada po kvaliteti života ispred mnogih većih europskih gradova. Smatramo da ekonomski prosperitet nije jedina i vrhovna vrijednost za kojom treba težiti, iako je iznimno bitna.”

Izaći izvan okvira

“Smatram da je kvaliteta života u RH na visokoj razini u usporedbi sa zemljama u koje se emigrira. Broj odlazaka je manji za 16% u odnosu na prošlu godinu. Standard u Hrvatskoj je bolji, a poslodavci nude bolje uvjete i veće plaće. Bilježimo i sve veću iskorištenost fondova EU, u pripremi je novi nacionalni program za mlade, a slijedi i pomoć studentima-roditeljima kroz stipendije. Vlada je krenula s poreznom olakšicama za mlade do 25 i 30 godina, subvencioniranjem stambenih kreditima... Nastojimo stvoriti pozitivno okruženje i ponuditi bolje uvjete poput povećanja roditeljskih potpora, izgradnje vrtića i škola”, naveo je Bošnjak.

”Potrebno je izaći iz ustaljenih okvira, smatra Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koja je uime ministrice Blaženke Divjak pozdravila akciju i poručila da studiranje nije dovoljno već da mladi moraju dati obol zajednici. Podsjetila je i da od 1. siječnja 2020. Hrvatsku čeka polugodišnje predsjedanje Vijećem EU.

“Istaknuli smo četiri stupa prioriteta Europe. Želimo pratiti cirkulaciju mozgova nasuprot odljeva mozgova. Znanje moramo podijeliti i primiti pa su nam prioritet i učitelji budućnosti za poslove budućnosti. Za promicanje ovih ideja koristili smo europska sredstva, u želji da osnažimo naša učilišta. Veliki projekt koji slijedi je unapređenje stručne prakse kao obvezan predmet, čime osnažujemo učilišta i studente, za stjecanje dodatnog znanja”, poručila je Ramljak, osvrnuvši se zatim na akciju zaključivši: “Cilj je prezentacija dobrih priča mladih i promocija hrvatske pameti, što naše Ministarstvo pozdravlja.”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!