Dok proizvodnja plina u svijetu ubrzano raste, kod nas pada

Plin sa eksploatacijskih polja u Hrvatskoj podmiruje 63,1 posto domaćih potreba/FOTOLIA Plin sa eksploatacijskih polja u Hrvatskoj podmiruje 63,1 posto domaćih potreba/FOTOLIA

U ukupnom hrvatskom uvozu energije u 2016. godini, udio prirodnog plina iznosio je 14,6 posto, što je povećanje za 4 posto u odnosu na stanje u 2011. godini.

Globalna potrošnja prirodnog plina prošle je godine porasla za 96 milijardi kubičnih metara (bcm) ili 3 posto, što je najveći rast još od 2010. godine, stoji u godišnjem statističkom pregledu BP-a.  Glavni čimbenik ovako velikog rasta je rast potrošnje u Kini, koja je u 2016. dosegla 15 posto (31 bcm), što čini oko trećine globalnog porasta potrošnje plina. Osim Kine, veliki porast zabilježio je i Bliski Iskok (28 bcm) i Europa (26 bcm), dok je potrošnja u SAD-u pala 1,2 posto ili 11 bcm. 

Rast LNG-a veći od cjevovoda
Uz potrošnju, porasla je i globalna proizvodnja plina i to za gotovo 131 milijardu kubnih metara, odnosno 4 posto, što je dvostruko više od prosječne desetogodišnje stope rasta. Najveći porast proizvodnje zabilježile su Rusija (8,2 posto ili 46 bcm) i Iran (10,5 % ili 21 bcm), a slijede ih Australija (18 posto ili 17 bcm) i Kina (8,5 posto ili 11 bcm). 

Vezano uz proizvodnju i potrošnju, porasla je i globalna trgovina plinom i to za 63 milijardi kubičnih metara ili 6,2 posto, s time da je rast LNG-a bio veći od trgovine cjevovodima.  Porast izvoza plina bio je u velikoj mjeri potaknut LNG-om Australije i SAD-a (17 i 13 bcm) i ruskim plinovodom (15 bcm).Što se tiče najvećeg pojedinačnog faktora rasta potrošnje, Kine, on je većim dijelom povezan s akcijskim planom zaštite okoliša predstavljenim 2013. godine, a koji je postavio ciljeve za poboljšanje kvalitete tijekom sljedećih pet godina. 

 

96 mlrd.

kubičnih metara ili 3 posto lani je porasla globalna potrošnja prirodnog plina

Kineske vlasti su prošlog proljeća najavile novi paket mjera za Peking, Tianjin i 26 drugih gradova u sjeveroistočnim pokrajinama, s ciljem zadovoljenja postavljenih ekoloških ciljeva.  Te mjere, koje su dodatno pojačane u jesen prošle godine, bile su fokusirane na smanjenje korištenja ugljena u energetskom sektoru.  Posebnim su mjerama industrijski sektor i građanstvo poticani da se s ugljena prebace na plin ili struju, a velika ih se većina odlučila za plin. Iako se pozornost usredotočila na 3 milijuna kućanstava, najveću utjecaj na povećanu potražnju imao je ipak industrijski sektor. 

Potražnja će i dalje rasti 
Prema sadašnjim pokazateljima čini će da će potražnja u Kini nastaviti rasti i ove godine, ali i u nadolazećim godinama. Drugi važni čimbenik koji podražava snagu globalnog tržišta plina je ukapljeni zemni plin (LNG).  Prošle godine je tržište LNG-a poraslo za više od 10 posto, što je najveći rast od 2010. godine. Povećana potreba Kine za za LNG-om činila je gotovo polovicu ekspanzije te je ona, nakon Japana, drugi najveći uvoznik LNG-a, smijenivši na toj poziciji Južnu Koreju.

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ukupna potrošnja energije u 2016. povećana je za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, stoji u godišnjem energetskom pregledniku Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Ukupna proizvodnja primarne energije u 2016. godini povećana je za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena je proizvodnja prirodnog plina za 6,6 posto, dok su ostali primarni energenti ostvarili povećanje. 

Uvoz sve veći
Proizvodnja prirodnog plina u razdoblju od 2011. do 2016. smanjivala se s prosječnim godišnjim stopama od 7,5 posto. Tako je udio prirodnog plina smanjen s 38,1 na 24,8 posto u ukupnoj proizvodnji primarne energije. Ukupni uvoz prirodnog plina u 2016. povećan je za 21,1 posto, dok je posljednjih pet godina rastao po prosječnoj stopi od 8,1 posto. Udio plina u ukupnom uvozu energije u 2016. iznosio je 14,6 posto (10,5 posto u 2011.). Što se tiče izvoza energije u razdoblju od 2011. do 2016. godine, udio prirodnog plina povećan je s 9,8 na 10,6 posto.

Prirodni plin u Hrvatskoj se proizvodi iz 17 eksploatacijskih polja Panona i tri eksploatacijska područja na Jadranu čime se podmiruje 63,1 posto domaćih potreba. Međutim, kada se u proračun uključi samo prirodni plin iz Jadrana koji pripada Hrvatskoj, domaćim prirodnim plinom je podmireno 48,2 posto ukupnih potreba. Proizvodnja plina iz Panona nešto je veća od proizvodnje ostvarene iz Jadranskog podmorja. Najveći dio plina iz Panona dolazi iz ležišta Molve, Kalinovac i Gola. Uz ležište Molve su izgrađena postrojenja za preradu i pripremu plina za transport.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!