Dok je u EU recikliranje na prvom mjestu, kod nas čak 77% otpada završava na odlagalištu, što je najs kuplje i najštetnije rješenje

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Prema obvezama preuzetih od EU do 2022. trebali bi na deponije odlagati manje od 25% komun alnog otpada, a 60% bi morali prikupiti odvojeno, što gledajući iz današnje perspektive, izgleda teško ostvarivo

Iako čini tek oko 10 posto ukupnog otpada, komunalni otpad je onaj o kojem najviše priča i problematizira. Riječ je o otpadu koji nastaje uglavnom u kućanstvima, a u manjoj mjeri u malim poduzećima te javnim ustanovama kao što su škole i bolnice. Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja proizvedena količina komunalnog otpada po stanovniku u Europskoj uniji iznosila je 476 kilograma. Kada se to usporedi s podatkom iz 2006. godine, može se zaključiti da je u posljednjih deset godina količina komunalnog otpada po stanovniku u EU smanjena za 8,5 posto.

Iako se ovaj silazan trend može povezati s EU mjerama politike gospodarenja otpadom, stručnjaci drže da je on ipak u većoj mjeri rezultat globalne gospodarske krize koja je posljednjih godina zahvatila i zemlje Unije. Gledano po broju članica, ukupno 18 država je smanjilo količinu otpada, devet je povećalo, dok je Malta ostala na istoj razini.

Ukupna količina komunalnog otpada po stanovniku znatno varira od zemlje do zemlje, što ovisi o obrascima potrošnje, ekonomskom bogatstvu, demografskim kretanjima, ali i načinima prikupljanja i upravljanja otpadom.

Najviše ga proizvode Danci (789 kg), Ciprani (638 kg) i Nijemci (625 kg), a najmanje Rumunji (247 kg), Poljaci (286 kg) i Česi (316 kg). Što se tiče Hrvatske, ona je s 393 kilograma po stanovniku u donjem domu po proizvodnji otpada, ali je zabrinjavajuće što se nalazi u skupini zemalja koje su ga povećale posljednjih desetak godina.

Pozitivni trendovi

Rekorderi po rastu su Nijemci, Danci, Slovaci i Grci, dok su ga najviše smanjili Irci, Bugari i Španjolci. Iako je smanjenje ili sprečavanje nastanka otpada zapravo prvi i najvažniji korak u odgovornom gospodarenju otpadom, bitan se naglasak stavlja i na ostale procese njegove obrade.

Gledano po prioritetima, u relaciji s troškovima i rizicima od štetnog djelovanja na okoliš, nakon sprječavanja hijerarhijski slijedi recikliranje, obrada i ono najmanje poželjno – odlaganje. Kada se pogledaju podaci Eurostata o kretanjima postupaka upravljanja otpadom u EU od 2005. do 2015. vidljiv je veliki napredak za što glavnu zaslugu imaju EU direktive.

Diljem cijele Europske unije sve se veća količina otpada reciklira, a sve manje šalje na odlagališta. Točnije, posljednjih deset godina reciklaža i kompostiranje su se gotovo utrostručili, spaljivanje udvostručilo, a količina otpada koje završava na odlagalištima smanjila se za 59 posto.

Tako je recikliranje s 28,6 posto izbilo na prvo mjesto postupaka upravljanja otpadom, slijedi ga spaljivanje (26,5 posto), dok je odlaganje s 25,4 posto na trećem mjestu.

Koliko je to veliki uspjeh najbolje se vidi usporedbom s 2005. kada se 64 posto komunalnog otpada slalo se na odlagališta, dok se recikliralo i spaljivalo ukupno tek nešto više od 25 posto otpada.

Loše brojke

Nažalost, trenutno stanje u Hrvatskoj još je i gore od toga. Na odlagalištima završava 77 posto komunalnog otpada, dok je samo 21 posto upućen na oporabu.

Međutim, usporedimo li to sa situacijom 2010. kada je na odlagalištima završavalo čak 94 posto otpada, a samo 2 posto upućeno je na oporabu, stanje i nije toliko ‘katastrofično’. Nažalost ovaj napredak teško da će biti dovoljan da dostignemo obveze preuzete od EU. Prema njima bi do 2022. na odlagališta morali odložiti manje od 25 posto komunalnog otpada, što se iz današnje perspektive čini kao ‘nemoguća misija’.

Jedna od važnijih obveza je i odvojeno prikupljanje koje bi do 2022. trebalo doseći 60 posto komunalnog otpada.

Plan budi nadu

Kako je ono trenutno na razini 26 posto, teško da ćemo ostvariti i taj cilj. 
Ipak, ne treba biti negativan i uzimati zdravo za gotovo da se niti jedna obveza neće ispuniti.

Hrvatska je u siječnju donijela Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. - 2022. čime je otvorena mogućnost korištenja 475 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Planom su predviđene aktivnosti koje će poticati sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje, a važnije mjere iz plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada. Okosnica plana su reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad.

Trenutno je u tijeku javni poziv za sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta koji je objavljen u ožujku ove godine i traje do iskorištenja sredstava od 144,5 milijuna kuna. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nedavno je završilo i izradu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom.

To je dokument koji će biti temelj za raspisivanje još jednog javnog poziva za sufinanciranje sredstvima iz EU kohezijskog fonda, a koji će pomoći općinama i gradovima da provedu edukaciju i informiranje svojih građana.

Prema tomu, može se reći da se radi na stvaranju svih preduvjeta za ostvarenje propisanih EU ciljeva, ali će krajnji uspjeh ovisiti o brojnim faktorima i subjektima, uključujući i odgovornije ponašanje građana prema otpadu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!