Vremenske (ne)prilike poput mraza i suše ove su godine značajno smanjili urode i zadale glavobolje poljoprivrednicima, no hrvatski vinari očekuju dobre berbe i kvalitetna vina.

˝Godina je znatno bolja nego prošla unatoč vremenskim nepogodama koje su nas pratile od početaka vegetacije. Suho i vrlo toplo ljeto učinilo je svoje te izvuklo maksimum iz grožđa. Berba je počela ranije u usporedbi s proteklim godinama, no grožđe je iznimno zdravo i u odličnom kondicijskom stanju što su vrlo bitni preduvjeti za još jednu izvanrednu vinogradarsku godinu koja nam obećava i nezaboravna vrhunska vina˝, objašnjava Marijan Knežević, glavni enolog Feravina. Kako tvrdi, prema planu 50 posto vinograda Feravina je pod redukcijama za vrhunske linije vina Dika i Miraz, no za ostale vinograde punog roda, očekuju vrhunske prinose, kako u kvaliteti tako i u kvantiteti. Feravino u vinogradima ima i nasada starijih godišta koji odlično podnose suhe vremenske periode, kako kaže Knežević daju i vrhunske parametre u sladorima i u ekstremnim godinama.

U čitavoj Slavoniji su prve redovne berbe već obavljene, kao i one za pjenušava vina, a vinarija Krauthaker krenula je s berbom Pinota sivoga i Sauvignona. ˝Godina je bila dosta teška najviše zbog kasnog mraza u svibnju i suše koji su dosta umanjili prinose.  Nadamo se da će kvaliteta grožđa biti dobra te da ćemo time kompenzirati manjak grožđa˝, smatra Martina Krauthaker, enologinja vinarije Krauthaker. Napominje kako će i cijena vina morati biti korigirane  jer od 2014 -2017. godine mraz i suša su utjecali na urod. ˝Troškovi su isti, a u te četiri godine čitava regija, pa i mi, količinski smo izgubili jednu cijelu godinu što je velik udarac. No stalni rad na kvaliteti vina neutralizirat će ove negativne činjenice˝, poručuje Krauthaker.

U Istri količina kao lani
U Istri je započela berba, baš kao u Slavoniji, vinari koji rade pjenušce započeli su s berbom, a berba se nastavlja  s branjem ranih sorti, sauvignon bijeli, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi. Što se tiče vremenskih prilika, Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra napominje kako tijekom godine u Istri nije bilo sušno razdoblje, no visoke temperature radile su ˝šokove˝ vinovoj lozi.

 ˝Usudio bih se najaviti da će biti dobra berba, jer su vremenske prilike pogodovale tome. Svakako će prednost imati vrste grožđa koje imaju prirodno visoke kiseline, zbog velikih vrućina jer će u prosjeku kiseline biti nešto niže nego što su bile 2016. godine. Tako da,  ako se i dalje nastavi lijepo vrijeme, možemo očekivati  izvrsnu godinu, a tu bi posebno naglasio da se očekuje da će za teran ovo biti izvrsna berba. U količinskom smislu, neće biti nekih većih odstupanja u odnosu na prethodnu godinu˝, tvrdi Benvenuti. Topla i suha godina bila je i u Dalmaciji,  a na otoku Hvaru ekstremno topla i suha. Kako kaže vinar Sebastijan Tomić, kod njih kiša nije pala od Uskrsa, što mijenja ustaljena pravila berbe. Kod njih je berba grožđa, ili kako je oni zovu "jematva" već počela.

Od sorti koje su pobrali su ranije sorte Pošip i Merlot, sprema se berba caberneta, a onda dolazi kratka stanka prije berbe autohtonih sorti Plavca i Bogdanuše. ˝Na sreću nismo imali pozebu ni značajniji napad bolesti u vinogradu, što dodatno pozitivno utječe na ovogodišnju berbu.  Ukupan urod i kvaliteta ove godine ovisi i o samom položaju i kvaliteti zemlje gdje je grožđe posađeno. Načelno očekujemo smanjenje ukupnog uroda za 15- 20 posto, no kvaliteta godine bit će odlična˝, poručuje Tomić. 

I dalje ogroman uvoz
Podaci HGK pokazuju kako je izvoz vina u 2016.godini iznosio je 3608 tona, a najviše hrvatskog vina izvezli smo u susjednu nam BiH, Njemačku, Češku i Poljsku. Flaširanog vina izvezli smo gotovo 2,5 milijuna litara u vrijednosti od gotovo 9 milijuna eura, a najviše vina otišlo je u BiH, Njemačku, Crnu Goru, Srbiju i SAD.  Vina u rinfuzi izvezli smo nešto više od milijun litara, i to najviše u Austriju, Češku, Slovačku, BiH i Kosovo. Hrvatska pjenušava vina najviše su izvezena u Singapur, Njemačku, Nizozemsku, BiH, Crnu Gori i Ujedinjene Arapske emirate. Izvezli smo pjenušavih vina u vrijednosti malo većoj od pola milijuna eura i to gotovo 32.000 litara.  S druge pak strane, uvoz vina iznosio je gotovo 31.000 tona, a najviše smo ga uvezli iz Makedonije, Italije i Kosova. U usporedbi s 2015. godinom uvoz nam je veći za gotovo 2000 tona, dok je izvoz u 2016. godini manji te je 2015. godine iznosio gotovo 5000 tona.