Dobitnici reforme ugostitelji i trgovci, gubitnici pušači

Foto: Luka Klun/PIXSELL Foto: Luka Klun/PIXSELL

Mladi do 25 godina neće plaćati porez na dohodak, a onima od 26 do 30 godina osnovica za obračun tog poreza će se prepoloviti. Povećava se i dnevnica na 200 kuna.

U izbornu godinu Vlada Andreja Plenkovića ulazi s najizdašnijim rasterećenjima od početka mandata, piše Večernji list.

Sustav mjera koje će na snagu stupiti s prvim danom 2020. ostavit će državni proračun bez 3,75 milijardi kuna, koje će se preliti u džepove građana i poduzetnika. S prethodna tri kruga reforme ministar financija Zdravko Marić donio je rasterećenja veća od 10 milijardi kuna. Od 2017. kada je nastupilo prvo rasterećenje pa do kraja iduće godine prihodi proračuna bi pak trebali po planu skočiti za 17 milijardi kuna pa se, kad se isključe prihodi iz EU transakcija, može reći da je država u korist građana skrenula dobar dio rasta svojeg centralnog budžeta.

Građani se pak i dalje žale da ne osjete ta rasterećenja na standardu, ali činjenica je da su rasle i plaće zaposlenicima te da se poduzetnike rasteretilo mnogih davanja.

Najveći efekt na proračun imat će u idućoj godini rezanje PDV-a. Opća stopa, kako je poznato, pada na 24 posto i to će državu koštati 1,8 milijardi kuna, a kako se u posljednji trenutak odlučilo i da će se ići na ruku ugostiteljima snižavanjem stope PDV-a na hranu u restoranima s 25 na 13 posto, to će donijeti dodatno rasterećenje od još milijardu kuna. Stručnjaci i građani ne vjeruju da će itko osim trgovaca osjetiti snižavanje opće stope PDV-a pa ne podržavaju tu mjeru na kojoj je inzistirao premijer Andrej Plenković jer to je bilo njegovo predizborno obećanje. Dapače, mnogi vjeruju da bacamo novac u vjetar, ali mjeru je već izglasao Sabor i od toga se ne odustaje.

Ugostitelji su inzistirali na tome da im se oslobodi dio likvidnosti kroz niži PDV i to su uz pomoć ministra turizma Garija Cappellija i HSLS-a, koalicijskog partnera koji je jako zagovarao mjeru, i dobili pa se očekuje da će zaposlenicima dignuti plaće te da će od iduće godine više ulagati u radnu snagu i novu ponudu. Postoje izračuni po kojima bi se veći dio tog rasterećenja vratio u državnu kasu upravo kroz plaće i potrošnju zaposlenika u turističkom sektoru.

Podsjetimo da je Marić prethodno stopu PDV-a na sve lijekove smanjio na pet posto, na 13 posto smanjio stopu oporezivanja na isporuku električne energije, odvoz smeća, dječje pelena i sjedalice, sirovine u poljoprivrednoj proizvodnji, isporuku živih životinja, mesa, ribe, voća, povrća, a i da je omogućen odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila te je prag za ulazak u registar obveznika PDV-a povećan na 300.000 kuna.

Na potezu poslodavci

Mjere koje idu na ruku poduzetnicima radnici bi mogli mnogo bolje osjetiti. Naime, poslodavcima će se priznati podmirivanje brojnih troškova radnicima kao trošak poslovanja. Među tim troškovima su oni koje imaju za smještaj i prehranu zaposlenika do 12 tisuća kuna godišnje ili im mogu dati novčanu naknadu za smještaj i prehranu zaposlenika do 5000 kuna svake godine. Drugim riječima, ako vam poslodavac plaća trošak ručka, taj će mu iznos služiti za umanjenje osnovice poreza na dobit.

Tako su i radnik i poslodavac na dobitku. U priznate troškove ulaze i plaćanje vrtića za djecu zaposlenika, ali i izdvajanja za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje zaposlenika, kao i takozvana CRO kartica, projekt ministarstva turizma po kojem bi poslodavci radniku uplatili do 2500 kuna za odmor u Hrvatskoj izvan sezone, odnosno od početka listopada do sredine travnja. Diže se i dnevnica sa 170 na 200 kuna, što je izvrsna vijest za one koji poslovno putuju unutar države. Već su odavno priznati trošak prijevoza do 360 kuna, uplate u dobrovoljni mirovinski stup, a lani je, podsjetimo, podignuta i neoporeziva nagrada zaposleniku na 7500 kuna. Poslodavci tako mogu stvoriti dobre uvjete za svoje radnike i to im porezni sustav dopušta pa su oni na potezu.

Parafiskalni nameti ostali

Dobra vijest stiže i za poduzetnike. Već je ministar Marić rasteretio manje tvrtke poreza na dobit tako da je stopu tvrtkama s do tri milijuna kuna prihoda godišnje spustio s tadašnjih 20 na 12 posto, a sada se predlaže korak dalje pa se ta razina diže na 7,5 milijuna kuna. Time se tvrtke rasterećuju za 250 milijuna kuna obveza, a od mjere će koristi imati novih 10 tisuća tvrtki u Hrvatskoj. Zanimljivo je da se prihod od poreza na dobit povećao, a to nije nelogično. Smanjenje porezne stope znači plaćanje 40 posto manjeg poreza. Na dobit od 100 tisuća kuna sada poslodavac mora platiti 12 tisuća kuna, a ne 20 tisuća pa mu se ne isplati riskirati ili ‘muljati’, a i u interesu mu je prikazati dobit kako bi imao bolji investicijski potencijal i kreditni bonitet.

Ministar Marić u ovom je ciklusu odlučio smanjiti porezno opterećenje za mlade. Tako bi mlade zaposlenike do 25. godine valjalo potpuno osloboditi od plaćanja poreza na dohodak. U Hrvatskoj je po Državnom zavodu za statistiku 121 tisuća mladih koji rade, a imaju manje od 25 godina. Ipak, da bi im u korist išla činjenica da su oslobođeni od poreza na dohodak, morali bi imati plaću veću od 3800 kuna u neto iznosu, odnosno 5700 kuna, ako koriste uvećanje osobnog odbitka na uzdržavanog člana. Među deficitarnim zanimanjima ima mladih koji imaju relativno visoka primanja pa bi im ova mjera mogla donijeti stotine kuna veće plaće i stimulirati ih da ostanu u Hrvatskoj.

Mladima od 26 do 30 godina obračunavalo bi se samo pola poreza na dohodak. To se odnosi i na stalno zaposlene mlade radnike i na one koji imaju ugovore na određeno vrijeme, što je u praksi učestalije. Prema najnovijim podacima, najviše se iseljavaju upravo mladi od 25 do 29 godina, a lani je čak 5000 mladih te dobne skupine napustilo Hrvatsku. U sustavu poreza na dohodak nije se moglo mnogo toga učiniti, budući da je u prethodnim ciklusima poreznih izmjena većina zaposlenih oslobođena plaćanja tog poreza u potpunosti.

Naime, Marić je osobni odbitak svima podignuo s 2600 na čak 3800 kuna, a potom su narasli koeficijenti za uvećanje osobnog odbitka na uzdržavane članove obitelji. Porezni razredi za primjenu najveće stope od 36 posto rastegnuti su na granicu od 30 tisuća kuna pa samo oni s najvišim primanjima u državi plaćaju taj visoki porez. Možda se moglo ići na pojednostavljenje sustava po HNS-ovu prijedlogu i svima razrezati stopu od 20 posto, ali time bi lokalne jedinice izgubile puno prihoda i vjerojatno bi nastala pobuna.

U sklopu glavnih izmjena su i promjene u sustavu trošarina. Najavljeno je već da se namjeravaju ponovno podignuti posebne takse na cigarete i alkohol, a zanimljivost je i uvođenje viših stopa poreza na bezalkoholna pića s visokim udjelom šećera čime će proračun profitirati za 144 milijuna kuna. Ide se na ruku i sektoru sječe drva koji bi se oslobodilo plaćanja trošarina na dizelsko gorivo, a željeznički promet zbog ukidanja trošarine na električnu energiju te nižih trošarina na dizelska goriva mogao bi postati jeftiniji i za prijevoz putnika i roba.

Kada se u obzir uzmu sva četiri ciklusa izmjena, može se zaključiti da je napravljeno puno u rasterećenju na porezu na dohodak, radnicima su lani ukinuti čak i neki doprinosi, ali se u tom smjeru mora nastaviti. Državni prihodi i dalje rastu po stopi većoj od samog gospodarstva, a prave reforme u smjeru rezanja troškova države i udjela same države u cijelom gospodarstvu nisu ni započete.

Marić je u svom resoru napravio maksimum za građane, ali sada to moraju napraviti i ostali ministri svodeći sustav na razine podnošljive i građanima i gospodarstvu. Uz ovako nabujalu državu teško će građani osjetiti veći rast standarda ili će se privatni sektor moći razmahati pritisnut brojnim administrativnim barijerama koje postavlja neučinkovita i preglomazna državna uprava te parafiskalnim nametima koji se, unatoč obećanjima, presporo režu.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve