Na listi 50 najvećih poreznih dužnika u Zagrebu čak su tri tvrtke povezane s poduzetnikom Michaelom Ljubasom. Tako je Jadran d.d. dužan 23,1 milijun kuna, Jadran-produkt d.o.o. duguje 20,2 milijuna, a Elektropromet d.d., u kojem su Jadran-produkt i Ljubas osobno vodeći dioničari, duguje 19,2 milijuna kuna. Pribrojimo li tu i tri milijuna kuna poreznog duga tvrtke Jadran-interijeri d.o.o., dva milijuna kuna duga tvrtke Jadran-građenje d.o.o. te 600.000 kuna duga tvrtke JG-Stanovi Lanište d.o.o., proizlazi da samo tih šest s Ljubasom povezanih tvrtki duguje 68,2 milijuna kuna, i to najviše na ime PDV-a, ali i za doprinose za obavezna osiguranja, porez i prirez na dohodak, porez na promet nekretninama, porez na dobit…

Od spomenutih šest tvrtki pet ih je još od prošle godine u blokadi, neke i nemaju zaposlenih, gomilaju nove dugove. Samo je Elektropromet lani zabilježio dodatnih 25,8 milijuna kuna gubitka, pa je pitanje kako će se država naplatiti. “Nije istina da su moje tvrtke dužne gotovo 70 milijuna kuna. Ukupno to sigurno nije više od 30 milijuna kuna, a država se ionako osigurala upisivanjem zaloga. S tvornicom metalnog namještaja Jadran d.d., jednim od većih poreznih dužnika u Zagrebu, nisam povezan, osim kroz činjenicu da sam svojedobno od te tvrtke kupovao nekretnine”, tvrdi Ljubas, iako je predsjednik NO-a Jadrana već desetak godina njegov suradnik Nikica Barić.“Svjestan sam toga da porez moram platiti i priznajem oko dvije trećine duga Elektroprometa i Jadran-produkta. Svaka od tih tvrtki duguje 12 do 13 milijuna kuna, no ostatak duga je sporan. Najkasnije do Nove godine namjeravam prodajom određenih nekretnina zatvoriti sve dugove prema Poreznoj upravi. Mislim da to neće biti problem jer zainteresiranih kupaca ima dovoljno. Kako država ništa ne poduzima s nekretninama gdje je upisano založno pravo, odlučio sam sam krenuti u prodaju, namiriti porezni dug, skinuti hipoteke s nekretnina i nastaviti normalno poslovati”, rekao nam je Ljubas, koji u svom nekretninskom portfelju drži vrijedne parcele u Savskoj ulici, stanove koje je gradio u novim zagrebačkim kvartovima, ali i razne nekretnine u Dalmaciji i Istri.

Ne plati li sam porez, država bi njegovim tvrtkama vjerojatno vremenom zaplijenila nekretnine, kao što se dogodilo Industrogradnji, koja je ostala bez svoje upravne zgrade u Savskoj ulici. Državi je vjerojatno najzanimljivija bivša upravna zgrada Elektroprometa u zagrebačkom Sigetu, gdje je prošle godine premješten Prekršajni sud, za što Ministarstvo pravosuđa uredno plaća najamninu tvrtki koja državi duguje više od 20 milijuna kuna. “Znam da bi mi država rado na ime duga uzela tu zgradu, ali to nije moguće jer je na toj lokaciji kvadrat oko 1500 eura. Dakle, ta zgrada vrijedi desetak milijuna eura, što je nekoliko puta više od poreznog duga Elektroprometa”, procjenjuje Ljubas. Kako, međutim, doznajemo iz izvora bliskog Poreznog upravi, nije isključeno da država preuzme zgradu u kojoj se smjestio zagrebački Prekršajni sud i tako riješi porezni dug. “Takvo preuzimanje nekretnine moguće je prema novom Općem poreznom zakonu, a odgovarajuću odluku donosi ministar financija”, rečeno nam je. Michael Ljubas je osobno dužan 158.l08 kuna poreza na promet nekretninama.