Dat ćemo u zakup 23 tisuće hektara državnog zemljišta

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište/Igor Kralj/PIXSELL Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište/Igor Kralj/PIXSELL

Ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, o inventuri državnoga zemljišta i modelu koji će konačno osigurati brži zakup.

Agencija za poljoprivredno zemljište u pet je godina (osnovana je 25. ožujka 2009.) promijenila tri čelne osobe.

Aktualna ravnateljica, Blaženka Mičević, za kormilo Agencije stala je 1. veljače ove godine i odmah nametnula žestok radni tempo. U svom prvom intervjuu govori o problemima koje je zatekla i modelu koji užurbano provodi kako bi što više hektara državnoga zemljišta konačno bilo u funkciji.

Proteklih godina objavljeno je više podataka o broju hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, spominje se od 540 tisuća preko 890 do 1,14 milijuna hektara. Je li provedena inventura, zna li se pouzdano koliko doista poljoprivrednog zemljišta država ima u portfelju?
To je ono što se ni nama u Agenciji ni državi više ne smije događati. Meni je neprihvatljivo da Agencija podatke o zemljištu preuzima od Državnog zavoda za statistiku. Tu se govori o 890 tisuća hektara i ta se brojka stalno provlači u javnosti, a ne znamo je li točna. Prema programima raspolaganja koji su prije nekoliko godina radile jedinice lokalne samouprave, spominje se 550.000 hektara, no njih 75 uopće nije dostavilo ni podatke o zemljištu, ni programe...

 

75gradova

i općina nema državnog poljoprivrednog zemljišta

Nisu dostavile, a morale su do 2010.?
Tu su obvezu imale prema bivšem zakonu o poljoprivrednom zemljištu, pa vjerujem da poslije nije ni bilo pritisaka na lokalnu vlast da dostavi te podatke. Dok je zemljište bilo u rukama općina i gradova, oni nisu imali razlog dostaviti podatke, pretpostavljam i zbog kojekakvih skrivenih interesa. Novi zakon Agenciji daje mogućnost da prvi put izradi cjelovitu evidenciju državnoga poljoprivrednog zemljišta i mi to činimo.

Što konkretno planirate?
Do 30. lipnja imat ćemo GIS portal poljoprivrednoga zemljišta, projekt radimo u suradnji s Državnom geodetskom upravom. Imat ćemo popis zemljišta koje je u katastru upisano na Republiku Hrvatsku i to će nam biti polazna osnova. Protekla dva mjeseca razgovarali smo s predstavnicima svih jedinica lokalne samouprave, htjeli smo čuti njihove probleme i dogovoreno je, usto, da nam dostave popis svih čestica po svim općinama i gradovima. Kad "preklopimo" te podatke s onima koje nam daje Državna geodetska uprava, prvi put znat će se točno gdje se državno zemljište nalazi. Vjerujem da ćemo otkriti još novog zemljišta za koje jedinice lokalne samouprave nisu ni znale da se nalazi na njihovu području. Neće biti velik broj hektara, ali bit će novog poljoprivrednog zemljišta.

 

79lokalnih

uprava nije dostavilo podatke o državnim oranicama

Inventura državnog zemljišta traje od 2000., jesu li načelnici i gradonačelnici spremni surađivati da se taj problem konačno riješi?
Problema ima dosta, muči ih puno toga, a najviše suradnja s tijelima javne vlasti. I ja mislim da im Agencija upravo u tom području mora više pomoći. Istaknuli su probleme s Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama i Državnim odvjetništvom. Problemi se svode na čestice koje su javno dobro ili prelaze u šumski prostor, pa dosad nisu mogle ići u zakup. Zatim, nesređena imovinska-pravna stanja jer podaci iz katastra ne odgovaraju onima iz zemljišnih knjiga zbog neprovedenih izmjera, arondacija, komasacija... Ima svega, mislim da je zadaća upravo Agencije da uskoči i pomogne u rješavanju problema. Agencija i Ministarstvo više sebi ne mogu dopustiti da nemamo bazu podataka i ne znamo točan broj hektara državnog zemljišta.

Spomenula ste GIS portal, bit će samo za interne potrebe Agencije ili otvoren i za javnost?
Do kraja ove godine samo za potrebe Agencije, od prvog siječnja 2015. i za javnost. Cilj je da kad otvorite portal za područje neke katastarske općine odmah vizualno vidite koliko uopće ima državnog zemljišta, a koliko je u zakupu. Nakon godinu dana želimo da sustav pokazuje punu krvnu sliku svake čestice, od toga je li u zakupu, na koji rok, tko je posjednik i kolika je površina, do toga koja je vrsta tla. Sve to bit će javno dostupno.

 

50godina

rok je na koji se državno zemljište daje u zakup

Aktualni zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je lani u ožujku, je li u međuvremenu dano u zakup štogod državnog zemljišta?
Tijekom prošle godine Agencija je zaprimila 193 zahtjeva. Riješeno je samo 15, što je posve dovoljno da se vidi kako puno toga ne štima. Stoga smo analizirali sam zakon i provedbene akte kako bismo snimili što sve treba uraditi te koji je optimalni rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora o zakupu. Došli smo do brojke od 113 dana uz uvjet da svi uključeni u najkraćem roku obave svoj dio posla. Ni meni kao ravnateljici, a vjerujem ni poljoprivrednicima, ta brojka nije prihvatljiva. U dodatnoj analizi ustanovili smo da najdulje traje prikupljanje dokumentacije, gdje je riječ o čak 10 očitovanja koje moraju prikupiti općine i gradovi. Zbog toga smo zatražili izmjenu pravilnika o dokumentaciji i jedinicama lokalne samouprave ostavili obvezu za samo dva očitovanja: zahtjev s popisom čestica i očitovanje o dosadašnjem statusu zemljišta. Ostalih osam prikupljat će Agencija i rok je skraćen na samo tri tjedna. Broj zahtjeva za zakup popeo se već na 270 i ovih dana stavit ćemo ih sa svim detaljima na portal Agencije. Kroz 15 riješenih zahtjeva u zakup smo dali oko 500 hektara, u završnoj fazi je još oko 200. Sada slijedi brojnije rješavanje zahtjeva, ali i većih površina. Do kraja godine svi zahtjevi kojima se traži 23 tisuće hektara državnog zemljišta bit će riješeni.

U razdoblju usvajanja zakona poljoprivrednici su iskazivali veliko nezadovoljstvo, no već neko vrijeme traje tišina.
Puno zovu, na dan primimo i više od 60 poziva. Razgovaramo i pokušavamo riješiti stanje tamo gdje najviše gori. Uz rješavanje već zaprimljenih zahtjeva zaključeno je da krenemo u županije gdje su mnogi stočari koji su najugroženiji zbog visokih troškova hrane. Imamo podatke koliko stočarima nedostaje zemlje iz baza Agencije za plaćanje i Poljoprivredne agencije. Najprije, sljedeći tjedan, idemo u grad Bjelovar, gdje je oko 700 hektara, pa u Osječko-baranjsku županiju te u područje đakovačkog prstena.

U odnosu na prosjek zemalja EU od 14 ha zemljišta po gospodarstvu, Hrvatska je pri samom dnu liste s tek 5,6 ha. Vlada je 2009. usvojila program okrupnjavanja do 2021. Radi li se na okrupnjavanju ili se čeka zakon o komasaciji, kada bi on mogao biti usvojen?
I sadašnji zakon o poljoprivrednom zemljištu daje mogućnost formiranja proizvodno-tehnoloških cjelina površine do 100 hektara. Može se kupiti i državno zemljište ako graniči s privatnom parcelom. I to je oblik okrupnjavanja i dobro prijelazno rješenje dok se ne usvoji zakon o komasaciji. On je u završnoj fazi i mislim da bi uskoro mogao krenuti u proceduru.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu dopušta prodaju manjih površina državnog zemljišta ako graniči s poljoprivrednim gospodarstvom, kakav je interes i je li što hektara prodano?
Uglavnom se javljaju poljoprivrednici koji su svojedobno dobili zemljište u zakup i u međuvremenu su na njemu sagradili gospodarske objekte. Prodana je jedna parcela u Ivaniću površine 24 hektara, no sve više se poljoprivrednika raspituje o mogućnosti kupnje.

Oko 46.000 hektara bilo je svojedobno rezervirano za obeštećenje bivših vlasnika, je li riješen povrat nacionaliziranog zemljišta?
U Agenciji nemamo podatak o površinama rezerviranim za povrat. Povrate provode Uredi za imovinsko-pravne poslove, a jedinice lokalne samouprave predvidjele su površine za povrat. Kad uspostavimo informacijski sustav, imat ćemo i te podatke. Zatražit ćemo od tijela državne uprave da nam dostave popis svih čestica koje idu u povrat. Dokumentacija koju imaju općine i gradovi, čini se, i nije baš uredna, navodno mnogi programima raspolaganja nisu rezervirali dovoljno hektara pa zahtjevi za povratom prelaze rezervirane površine. S Državnim odvjetništvom to moramo dobro posložiti. Treba pronaći model da se bivši vlasnici namire, ali da se ne cijepaju formirane proizvodno-tehnološke cjeline. Nećemo daleko stići ako sada krenemo u razbijanje površina koje smo već uspjeli okrupniti.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. namjeravao je u funkciju staviti i hektare u privatnom vlasništvu, odnosno kažnjavati vlasnike za zapušteno zemljište, no Ustavni je sud to ukinuo. Opet se spominje ta inicijativa, kako je ostvariti?
Dok se potpuno ne sredi i evidentira svo državno poljoprivredno zemljište nećemo se baviti problematikom zemljišta u privatnom vlasništvu. 

Inventura državnih oranica 

Deset godina nedovršena posla 

Pod ravnanjem Ministarstva poljoprivrede jedinice lokalne samouprave u inventuru poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države krenule su još 2000. godine. Posljednji put o toj problematici analiza je izrađena u ljeto 2011., kad je ustanovljeno da se od 546 tisuća hektara državnih oranica legalno koristi samo 255 tisuća hektara, dok su izvan funkcije bile površine velike čak 291 tisuću hektara. Tada je ustanovljeno da u 75 gradova i općina nema državnog poljoprivrednog zemljišta. Kako, međutim, čak 79 lokalnih uprava nije dostavilo programe raspolaganja državnim oranicama, ostalo je dvojbeno je li 546.000 hektara konačan podatak o nacionalnom zemljišnom fondu. Kako je u tom razdoblju zakonodavac dopušao i prodaju državnih oranica u privatnom vlasništvu hrvatskih farmera do ljeta 2011. završilo je 67.640 hektara. Dolaskom na vlast u prosincu 2011. jedan od prvih poteza aktualne Kukuriku koalicije u agraru bila je odluka o zabrani prodaje državnoga poljoprivrednog zemljišta. Zadržan je samo model zakupa, i to na rok od 50 godina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve