Do kraja 2013. u vjetroelektranama 300 megavata instalirane snage

Jelinak je jedna od najvećih elektrana na vjetar u Hrvatskoj Jelinak je jedna od najvećih elektrana na vjetar u Hrvatskoj

Od prve vjetroelektrane podignute na Pagu prije sedam godina broj agregata narastao je na 125, instalirane snage 210 MW.

Praktički svi investitori u hrvatske vjetroelektrane okupili su se u ponedjeljak kod upravnog centra i trafostanice kod vjetro-parka Jelinak, kako bi obilježili Svjetskog dana vjetra, kojim se već nekoliko godina na globalnoj razini ukazuje na prednosti ovog obnovljivog izvora energije.

Jelinak je, kako je poznato, jedna od najvećih ovakvih elektrana u Hrvatskoj, riječ je o 50 milijuna eura vrijednoj investiciji španjolskog diva u ovom sektoru, kompanije Acciona Energia."Danas je ovo vjetropark sa 20 agregata instalirane snage 30 megavata, a u strukturi naše investicije je više od 60 posto hrvatskih proizvoda", kazao je svojim kolegama kojima je ove godine bio domaćin direktor Jelinka i predsjednik Grupacije za energiju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirko Tunjić. Najveći dio domaćeg udjela odnosi se na posao koji su s Accionom odradili Tromont i Brodosplit, koji su proizveli stupove za turbine.Uz Jelinak je nedavno niknula i 110-kilovoltna trafostanica u koju su Acciona i HEP zajednički uložili oko 40 milijuna kuna, od čega je iz državne elektroenergetske tvrtke stiglo oko 14 milijuna.

Acciona je, pak, obnovila i dalekovod od Jelinka, smještenog na lokaciji Blizna-Bristivica u općinama Marina i Seget, do Trogira. "U prvih šest mjeseci ove godine proizveli smo struje kojom se može opskrbiti oko 10 tisuća kućanstava, cilj nam je godišnju proizvodnju podignuti do količine energije dostatne za 30 tisuća kućanstava", kaže nam Tunjić.Marko Lovrić, pomoćnik direktora HEP-ovog Operatora prijenosnog sustava, podsjetio je da je od prve vjetroelektrane podignute na Pagu prije sedam godina broj agregata narastao na 125, instalirane snage 210 MW."Do kraja ove godine instalirana snaga porast će na 300 megavata, a do kraja 2014. očekujemo dostizanje dogovorene kvote od 400 MW čime će biti pokriveno pet posto ukupne hrvatske proizvodnje struje", kaže Lovrić.

Upravo te kvote ne sviđaju se investitorima u vjetroelektrane, koji smatraju da hrvatski elektroenergetski sustav bez problema može izdržati i 20 posto udjela iz "vjetrenjača"."Strategijom razvoja elektroenergetike predviđeno je da do 2020. bude instalirano 1200 MW, no HEP je onda jednom nedovoljno utemeljenom odlukom kvotu ograničio na 400 MW, pa se nadamo da će ta uredba pasti", kaže Tunjić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!