Do 2050. energetska obnova svih zgrada

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

U narednih 30 godina energije će se bazirati na modernim i niskougljičnim tehnologijama.

Nova “Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.” trebala bi se donijeti do kraja godine, a jučer je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predstavljena tzv. Zelena knjiga koja predstavlja smjernice za strategiju. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, kazala je da se način kreiranja energetske politike danas drastično razlikuje od načina kreiranja prije deset i više godina.

Staklenički plinovi

“Zbog nužnosti ograničavanja i smanjenja emisija CO2, o čemu ovisi i energetski razvoj kako EU tako i Hrvatske, zapravo govorimo o razvoju energetsko-klimatske politike i nisko-ugljične energetske strategije. Potrošačima je potrebno osigurati konkurentnu, održivu i sigurnu opskrbu energijom, što će biti jedan od najvećih izazova nove energetske strategije. Energetskim tvrtkama potrebno je jasno i dosljedno, strateško opredjeljenje države uz odgovarajući zakonski i provedbeni pravni okvir kao nužan preduvjet za ulaganja, rast i razvoj”, ističe Domac. Goran Granić, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar, institucije koja je izradila Zelenu knjigu, pojasnio je da je prijedlog strategije napravljen s očekivanim razvojem tehnologije. “Energetika će u narednih 20-ak godina doživjeti veće transformacije nego što je to bilo u proteklih 100 godina i svi moramo biti spremni na dinamičnost procesa koje će budućnost donijeti. Trenutno imamo 1300 subjekata na energetskom tržištu. Za 20-ak godina će ih biti 100 ili 300 tisuća i tome se čitav sustav mora prilagoditi”, kaže Granić. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić kao tri glavne smjernice Strategije energetskoga razvoja istaknuo je rastuću, fleksibilnu i održivu proizvodnju energije, zatim povezanu energetsku infrastrukturu i veću energetsku učinkovitost. “Moramo smanjiti uvoz i investirati u domaću proizvodnju energije. Kako bi se osigurao odgovarajući energetski miks, potrebna je povezana energetska infrastruktura. Moramo isto tako paziti da mjerama i kroz razvoj novih energetskih sustava ne djelujemo nepovoljno na život građana,“ rekao je Validžić. Dodaj da posebnu pozornost treba obratiti na zgradarstvo i potrošnju energije za grijanje te procjenjuje da bi u narednom razdoblju trebalo godišnje energetski obnoviti između 1,6 i 3% zgrada, a čime bi se do 2050. obnovio čitav fond zgrada.

Dva scenarija

Također očekuje velike migracije od drugih oblika energije prema električnoj. Zelena knjiga definira dva scenarija razvoja. Prema scenariju ubrzane energetske tranzicije, predviđa se smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030., tj. za 75% do 2050. u odnosu na razinu iz 1990. godine. Prema scenariju umjerene energetske tranzicije, predviđa se smanjenje emisije stakleničkih plinova za oko 35% do 2030. i za 65% do 2050. Prema ubrzanom scenariju, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2030. iznosio bi 32% i oko 56% do 2050., a prema sporijem scenariju 32%, odnosno 46 posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve