Do 2035. samo 10% neobrađenog otpada smije na odlagališta

Aleksandra Anić Vučinić, Foto: Luka Stanzl / Pixsell Aleksandra Anić Vučinić, Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Realizacija projekata je spora, jer država mora uspostaviti okvire u kojima će županija brinuti o komunalnom otpadu.

Do 2035. godine samo 10 posto neobrađenog otpada smije završiti na odlagalištima, a do tada bi prelazak na kružno gospodarstvo u EU trebao donijeti 170.000 novih radnih mjesta, rekla je Aleksandra Anić Vučinić sa zagrebačkog Geotehničkog fakulteta tijekom svoje keynote prezentacije održane pod nazivom Usklađivanje zakonske regulative s Paketom o otpadu.

“Neslužbeno, u Hrvatskoj se reciklira oko 30 posto otpada. Mi moramo uvesti represivne mjere, da bismo ostvarili zadane ciljeve. Primjerice, treba uvesti takse na odlaganje otpada, ali to nikako da učinimo jer nije popularna mjera pa ćete na izborima dobiti manje glasova. Problem je što realizacija pojedinih projekata traje četiri godine, koliko i politički mandat.

Realizacija projekata je spora, jer država mora uspostaviti okvire u kojima će županija brinuti o komunalnom otpadu.

Nepopularne mjere su nužne ako želite ostvariti dugoročne ciljeve. Gospodarenje otpadom puno košta”, zaključila je Aleksandra Anić Vučinić.

U problem otpadne plastike morat će se umiješati država

Neovisni konzultant Viktor Simončić održao je dinamičnu prezentaciju pod nazivom Otpadna plastika kao globalni fenomen, tijekom koje se zapitao i jesu li najavljene zabrane plastike populizam ili stvarna potreba.“Imamo posla s faktoidima - lažnim izjavama, poput one da su plastične vrećice ubile 100.000 morskih životinja, iako se u citiranom kanadskom izvješću one ni ne spominju, već se govori samo o mrežama. Na plažama nalazim više smeća od opušaka nego plastike! A zabrana štapića za uši je upravo groteskna... Ne zaboravimo da je jednokratna plastika spasila milijune života i spriječila cijeli niz zaraznih bolesti. Kao alternativu za plastične vrećice nude nam torbe od pamuka, iako uzgoj pamuka jako zagađuje okoliš”, napomenuo je Simončić.

“Ciljevi koje smo si postavili do 2020. nisu izvedivi. Kružno gospodarstvo je fraza koja se lako izgovara, ali teško realizira. Nužna je integracija s privredom, Talijani koriste otpadnu plastiku u proizvodnji automobila, dok Hrvatska ima kružno gospodarstvo, a sve izvozimo. Otpadna plastika je ranije završavala u Kini, što je skupo i ekološki loše, a sada Kinezi više ne uvoze toliko pa se moramo okrenuti sebi. Unatoč uvriježenom mišljenju, nema u otpadu novca. Otpad ne može biti tržišni element, u problem otpadne plastike mora se umiješati država. Država mora preuzeti plasman sirovina jer tko će kupiti šest tona plastike iz Komiže, koje prvo morate prevesti cestom do Visa, onda brodom do Splita, pa dalje opet cestom? Pa od tamo se ne isplati prevoziti niti marihuana u rinfuzi, a kamoli karton ili plastika”, slikovit je Simončić. 
“Zakonodavac inzistira na manufakturi, umjesto na industriji razvrstavanja otpada. Lokalnim vlastima treba ostaviti na volju koji će pristup odabrati previše toga im se nameće. Nama bi trebalo osam spalionica, 55 sortirnica, 10 kompostana i 65 postrojenja za razgradnju bijele tehnike. Imamo ambiciozne planove, ali tko će sve to platiti?”, upitao se Simončić.

Ove godine prikupili 770.000 t otpada, ciljaju na 1,5 milijardi kuna prihoda     

Vinko Mihaljević voditelj posebnih kategorija otpada iz tvrtke CE-ZA-R, koja posluje u sklopu CIOS grupe, održao je prezentaciju koja prikazuje poslovanje tog poslovnog sustava i njihov doprinos cirkularnoj ekonomiji. CIOS je najveća tvrtka ovog sektora u regiji, a ima operacije u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Posluju na 60 lokaciji u regiji s ukupno 1300 zaposlenih od čega tri četvrtine njih u samoj Hrvatskoj. Godišnje skupe 770 tisuća tona otpada od čega 80 posto u Hrvatskoj, a cilj im je da se u naredne tri godine to poveća na milijun tona. To omogućuje više od 600 teretnih vozila. Ulaganje u dugotrajnu imovinu iznosi 1,3 milijarde kuna, a na toj razini im je i konsolidirani period lani, dok su očekivanja za ovu godinu 1,5 milijardi. Članice grupe su u Hrvatskoj ove godine skupile i obradile 570 tisuća tona otpada od čega se 54 posto odnosi na metal, 123 tisuće tona na nemetale, a 10 posto na komunalni otpad. CIOS grupa je organizirana kroz maticu i osam povezanih društava. Ove godine su u Hrvatskoj skupili 32.000 tona otpadnih vozila, a što je rast od 20% u odnosu na lani. Istovremeno je skupljeno 23.000 tona elektroničkog otpada što je rast od 17 posto u odnosu na 2017. Grupa je ukupno u Hrvatskoj tijekom 2018. skupila 57.000 tona komunalnog otpada i 123.000 tona nemetalnog otpada, a u koji spadaju papir, plastika, guma, drvo, staklo te ostali nesukladni proizvodi. U narednom razdoblju očekuju daljnje investicije u širenje kapacitete i novu tehnologiju kako bi se sav prikupljeni otpad mogao prerađivati i koristiti u Hrvatskoj.      

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve