"Digitalna transformacija nije trend, ona je ključna za sve koji žele biti konkurentni i opstati na tržištu pa smo i mi pokrenuli Digitalnu komoru"

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore/ Žarko Bašić/PIXSELL Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore/ Žarko Bašić/PIXSELL

Usluga vezana uz e-edukacije, platforma za potporu razvoju MSP-a i startup tvrtkama, kao i novi set gospodarskih informacija, bit će dostupni već do kraja srpnja.

Poduzetnici više ne žele gubiti vrijeme na šalterima. Žele brže i lakše do informacija, u par klikova s bilo kojeg mjesta, a Hrvatska gospodarska komora aktivno ih u tome podupire. 

Komora je pokrenula niz programa kako bi olakšala digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva. Luka Burilović, predsjednik HGK posebno je ponosan na najnoviji projekt Digitalnu komoru od koje se očekuje da katalizira cijeli proces.

Što je sve bitno za provođenje uspješne digitalne transformacije?
Ključna je brzina u usvajanju promjena, ali i strateški pristup cijelom procesu. Ne smijemo dopustiti da digitalnu transformaciju provodimo samo jer je to trend. Ona ne treba biti sama sebi svrhom, već alat da lakše dođemo do ciljeva koje smo zacrtali, i u javnom, i u privatnom sektoru.  U HGK smo odlučili postati prva potpuno digitalna institucija ovakvog tipa u ovom dijelu Europe.  Izradili smo studiju digitalne spremnosti Komore, zadali si jasne zadatke i sad idemo korak po korak do njihove realizacije. U cijeloj toj priči naglasak stavljamo na olakšavanje pristupa našim uslugama za članice, zbog kojih i jesmo tu.  To nam je cilj, no da bismo do njega došli, moramo se mijenjati iznutra, digitalizirati procese, educirati ljude i pomno analizirati u kojem nas smjeru implementirane promjene vode. Idemo korak po korak, pomaci se već vide, a kako proces bude odmicao, bit će sve vidljiviji i našim korisnicima - poduzetnicima.

Kako se HGK planira dalje digitalizirati te imate li u tom procesu neke uzore, primjerice neka druga gospodarska udruženja ili komore iz drugih država?
Mi smo svojevrsni pioniri u procesu digitalne transformacije jer smo prvi u ovom dijelu Europe pokrenuli ovako ambiciozan i sveobuhvatan projekt - Digitalnu komoru. To nosi svoje izazove jer baš i nemamo konkretne primjere u svojoj okolini iz čijeg iskustva bismo mogli učiti, ali ne damo da nas to pokoleba.  Dapače, želja nam je da HGK služi kao primjer drugima po pitanju uspješnog provođenja digitalne transformacije. Cilj nam je da u idućih nekoliko godina sve usluge članicama ponudimo u digitalnom obliku.  Sam proces ima tri strateška cilja i pet mjera za njihovu operacionalizaciju. Jedan strateški cilj je ostvaren uspostavom modela upravljanja i razvojem podatkovno-aplikativne infrastrukture za uspostavu Digitalne komore.  Trenutno smo u fazi digitaliziranja servisa i javnih ovlasti za potporu članicama, a nakon toga ćemo dizajnirati sustav za praćenje i povećanje konkurentnosti ukupnoga gospodarstva. Ukratko, prvo moramo ojačati vlastite kapacitete, a onda se okrenuti tržištu i etablirati Komoru kao središnju referentnu točku za MSP-ove i startupe.

 

1,2 posto

trajno se povećava zaposlenost kod povećanja digitalizacije od 1 posto

Kako ste zadovoljni inicijalnim prijemom Digitalne komore kod korisnika u prvih deset mjeseci od predstavljanja nove platforme Gospodarska mreža?
Gospodarska mreža prva je e-usluga koju smo ponudili u sklopu Digitalne komore. Riječ je o poslovnom portalu koji objedinjuje poduzetnicima sve bitne informacije; to su makroekonomski pokazatelji na razini Hrvatske i pojedinih županija, zasebni pokazatelji za realne stope rasta i inflacije, broj aktivnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i bruto inozemni dug.  Korisnicima je na raspolaganju i tražilica poslovnih subjekata koja, uz osnovne podatke, nudi i aktualne financijske pokazatelje te analize poslovanja. Tvrtke se mogu pretraživati prema nazivu, odgovornim osobama ili statistici djelatnosti, a mogu se uspoređivati s ostalim subjektima s istim NKD-om.  Prijam je jako dobar pa već sad imamo više od 15.000 korisnika Gospodarske mreže, što poslovnih subjekata, što privatnih osoba.  Korisnička su iskustva vrlo pozitivna, zadovoljni su setom dostupnih informacija, lakoćom pristupa usluzi i kompletnim vizualnim identitetom. Osobito nas vesele povratne informacije koje nam pomažu da dodatno unaprijedimo uslugu.  Dobili smo veći broj korisnih prijedloga za daljnji razvoj Mreže, a poduzetnici ponajprije traže unaprijed posložene setove podataka, poput različitih unaprijed kreiranih izvješća, analiza i pokazatelja.

Koje su usluge dosad ponuđene korisnicima putem Digitalne komore?
Projekt Digitalna komora objedinjuje sedam e-usluga (e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocija) putem kojih će se ubrzati komunikacija i unaprijediti odnosi HGK s članicama.  U ovom je trenutku svim našim članicama dostupna usluga Gospodarska mreža, a uskoro će zaživjeti i ovih sedam nabrojenih.

Koje još usluge Digitalne komore planirate ponuditi do kraja ove godine (1. siječnja 2020.)?
Pred nama je vrlo dinamično razdoblje jer je u tijeku razvoj i primjena Digitalne komore u punom obimu do kraja 2019. Usluga vezana uz e-edukacije, platforma za potporu razvoju MSP-a i startup tvrtkama, kao i novi set gospodarskih informacija, bit će dostupni već do kraja srpnja, a zatim slijede i sve ostale e-usluge. Dakle, s početkom 2020. realizirat ćemo sve zacrtane ciljeve, ali tu nije kraj priče jer ćemo Digitalnu komoru i sve usluge dostupne u sklopu nje konstantno razvijati i prilagođavati korisnicima.

Hoće li sve dosad ponuđene usluge na Gospodarskoj mreži biti besplatne? Zašto?
Želja nam je u što većoj mjeri pridonijeti povećanju korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom poslovanju naših tvrtki jer to izravno utječe na konkurentnost i uspješnost hrvatskoga gospodarstva. Zato će sve usluge i informacije koje su dosad dostupne putem Gospodarske mreže i dalje biti potpuno besplatno na raspolaganju svim našim članicama.

Zašto je digitalizacija važna za hrvatsko gospodarstvo?
Digitalizacija donosi tehnološku revoluciju koja prema brzini i dubini promjena nadilazi sve što smo dosad vidjeli. Nikad u povijesti nije bilo ovako temeljite disrupcije praktički svih poslovnih procesa, čak i društvenih odnosa. Digitalizacija nije stvar izbora; na analogni svijet će se za nekoliko desetljeća gledati kao na kameno doba. Svi koji žele biti konkurentni moraju pratiti trendove i držati korak. Istraživanja su pokazala da povećanje digitalizacije od jedan posto u poduzećima zapravo trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto kao i da se ubrzavanjem digitalizacije za deset posto može očekivati veći BDP za 0,6 posto. Kada bi u Hrvatskoj nastavili s digitalizacijom dinamikom kakvu imamo sada, to bi za 30-ak godina udvostručilo naš BDP, a ako se ubrzamo, učinci bi sigurno bili i znatno viši. Uz sam BDP, blagotvorni utjecaj bio bi vidljiv i u revitalizaciji ruralnih krajeva te u povećanju zaposlenosti. Ne smijemo zaboraviti da digitalizacija dovodi do integracije podataka pa je tako značajno lakše analizirati rad i planiranje, a samim time i na vrijeme reagirati u slučaju odstupanja. Mnoge tvrtke već danas razmišljaju o poslovanju sutrašnjice, o rješenjima koja donose uštede. Trend je takav da digitalizaciju uvodi sve više tvrtki, neovisno o njihovoj veličini. Ono što je nekada bio privilegij samo velikih tvrtki, danas više nije, pa je uvođenje digitalizacije poslovnih procesa dostupno i malima. Ukratko - do jučer malen startup može brzo i lako postati konkurencija nekoj velikoj tvrtki, čak je i nadmašiti u pogledu pametne optimizacije resursa. To jasno vidimo i na primjeru nekih naših tehnoloških tvrtki koje do prije par godina nisu ni postojale, a danas su globalno priznati igrači. Treba nam što više takvih priča - upravo zato digitalizacija nije samo važna, nego ključna.

*Sadržaj omogućio HGK

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve